SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
STARTUP SCENA
 
AlgebraLab preuzela Zagrebački inkubator poduzetništva
Autor/izvor: SEEbiz / Globus
Datum objave: 13.10.2018. - 16:18:46
ZAGREB - Uložili smo u Zagrebački inkubator poduzetništva vrijeme i trud, pa i novac kad je trebalo, ali promijenile su se okolnosti, a promijenili smo se i mi – kaže Saša Cvetojević, vlasnik tvrtke Insako i jedan od četvorice poduzetnika/investitora koji su 2012. godine pokrenuli ZIP preko neprofitne udruge. 

Ljetos su ga, nakon šest godina i deset startup-generacija koje se kroz njega prošle, za simboličan iznos od jedne kune prepustili Visokom učilištu Algebra, odnosno njezinu AlgebraLabu otvorenom u svibnju ove godine.

“Od pet radnih dana u tjednu, dva sam godinama posvećivao ZIP-u. Trebalo je jako potegnuti da se izgura na tržište jedna generacija startupova, da oni dođu do investicije i da se samofinanciraju, a imam sve manje energije za to uz sve svoje ostale poslove”, kaže Cvetojević za Globus

Dok smo razgovarali, otvoren je bio prvi poziv tehnološkim startupovima za prijavu u inkubacijski program AlgebraLaba, u kojem će sudjelovati i mentori koji su se vrtjeli oko ZIP-a i njegovih osnivača. Uz Cvetojevića, koji je zadnjih godina ZIP-u iznajmljivao prostor u novozagrebačkom kvartu Kajzerica, to su Mihovil Barančić, Ivo Špigel i Damir Sabol. Novi bi startupovi trebali početi s edukacijom u studenome, u besprijekorno sređenim i opremljenim, gotovo sterilnim uredima koji još mirišu na novi tapison.

Među njima će, jasno, biti i Algebrinih studenata.

Četvorka koja je uvelike zaslužna za razvoj startup zajednice u Hrvatskoj ostat će među mentorima, kaže Ivo Špigel, suvlasnik IT tvrtke Perpetuum Mobile, ali posvetit će se ipak daleko više vlastitim tvrtkama i nekim drugim, profitabilnijim projektima. “Uložili smo veliki entuzijazam u ZIP, ali to ima granice. Zaključili smo da ZIP treba profesionalizirati, omogućiti mu stabilno okruženje i čvrsto financiranje, a ne da svake godine iznova lovimo sponzore. Kako je Algebrin tim na čelu s Hrvojem Balenom u ekspanziji, shvatili smo da se ZIP savršeno uklapa u njihov model”, objašnjava Špigel kako je došlo do deala. U pravno-formalnom smislu to znači da je Algebra preuzela ZIP d.o.o. kao pravnu osobu, kako su objavili u popratnom priopćenju na internetskim stranicama, uz dodatak: “No puno važnije od toga, u sadržajnom, suštinskom i razvojnom smislu to znači da timovi Algebre i ZIP-a udružuju snage kako bi onima koji su toliko ‘ludi’ da pokrenu vlastite tehnološke projekte i kompanije pružili najbolju moguću podršku.”

Vrijeme “pankerskog” startup programa ZIP-a i volontiranja, kroz koji su prošla 72 tima i nastale 54 tvrtke, time je definitivno prošlo; sada je on mali dio jednog od najvećih privatnih obrazovnih sustava u Hrvatskoj i regiji.

Inkubacija će, kaže nam voditeljica AlgebraLaba Maja Brkljačić, kod njih trajati četiri mjeseca, u svakoj generaciji optimistično očekuju 10 timova i 100-tinjak mentora, a dugoročni im je cilj da se razviju u startup akcelerator te da obećavajuće timove spajaju s američkim i europskim fondovima rizičnog kapitala. Na proljeće iduće godine, najavljuje nam već, u Zagreb na konferenciju dolaze predstavnici akceleratora Play Labs s MIT-a (Massachusetts Institute of Technologies), iz amsterdamskog Rockstarta i londonskog Startup Bootcampa, a lista venture kapitalista još nije zatvorena.

Do tada, međutim, trebaju proizvesti barem jednu startup generaciju s novim “žigom”, a trenutno je o odzivu prerano govoriti. Svakako, ZIP je u proteklu godinu-dvije imao poteškoća s privlačenjem timova, popularnost mu je pala. S jedne strane, dobili su konkurenciju, a s druge strane, s pojačanim iseljavanjem mladih u Irsku, Njemačku i dalje Europom, pomalo se isušio hrvatski startup potencijal. Hoće li promjena vlasnika, uz njegove partnere iz svijeta velikih kompanija, donijeti promjenu na toj sceni i probuditi neke nove klince, potaknuti ih da pokušaju biti “ludi”, vidjet će se ubrzo.

U Algebri, naravno, imaju velika očekivanja. U najam prostora na Črnomercu i opremanje ove su godine uložili oko tri milijuna kuna, a za dvije generacije startupa novac je već osiguran zahvaljujući ZIP-ovcima. Oni su, naime, prošle godine aplicirali i prošli na EU natječaju s projektom za proširenje usluga inkubatora vrijednom 370 tisuća kuna te je sada AlgebraLab, zajedno sa ZIP-ovom tradicijom i know-howom, preuzeo i taj projekt. U sklopu njega će, što je dio projektne obveze, ponuditi besplatnu edukaciju građanstvu, primjerice za organiziranje crowdfunding kampanja ili izradu mobilnih aplikacija, ali će i upriličiti susrete malih i srednjih poduzetnika sa studentima te velikim kompanijama, nešto kao “speed dating”.

Plan im je da inkubaciju startupa organiziraju i uz pomoć domaćih kompanija koje nemaju kapaciteta da to kod sebe učine same. “Za to već ima zainteresiranih. One će, primjerice, financirati jednu generaciju, a zauzvrat će dobiti pristup startupovima s područja za koja su zainteresirane”, kaže Maja Brkljačić. Tako će, dodaje, te kompanije kod njih možda doći do novih razvojnih prilika i dogovoriti poslovnu suradnju sa startupovima ili će ih preuzeti, što bi se inače na tržištu daleko teže realiziralo, a zapravo je win-win situacija za obje strane.

Od startup timova koji su izrasli iz Zagrebačkog inkubatora poduzetništva dosad nisu nastali milijunaši, a malobrojni ulagači su više-manje pomireni s činjenicom da se to vjerojatno i neće tako skoro (ako uopće) dogoditi. No ZIP-ov rasadnik ipak je proizveo nekoliko zanimljivih i održivih poslovnih priča, a nakon equity crowdfunding kampanje provedene na britanskoj platformi Seeders 2014. godine uloženo je 69 tisuća funti u pet startupa - TutoTod, Thorium A%2B, SnapTap, Appetit i Locodels. Od njih samo Appetit više nije aktivan.

Stevica Kuharski, osnivač Locodelsa koji su mediji prozvali “Uber za pakete”, kaže kako mu je ta investicija u iznosu od 100 tisuća kuna, kao i savjeti osnivača ZIP-a, pomogla da usmjeri tvrtku u pravom smjeru. Bilo je to u lipnju prošle godine, a od onda mu je na mjesečnoj razini promet porastao 10 puta, tvrdi. Berislav Merszalek, osnivač SnapTapa, startupa koji je razvio interaktivna rješenja za zabavnu industriju integracijom beskontaktnih tehnologija i društvenih mreža, prošao je ZIP-ov program ujesen 2014. godine. To mu je, kaže, otvorilo vidokruge i donijelo poslovna znanja, a iznos investicije koji je uslijedio bio je oko 150 tisuća kuna.

“Ulaganje mi je bilo vjetar u leđa, naravno, ali još važniji faktor u ZIP-u je networking. Također, pomogli su mi u snalaženju s hrvatskom birokracijom”, kaže Merszalek, koji vodi i vrlo uspješni startup Entrio.

Manjinske udjele u spomenutim startupovima ne drži Zagrebački inkubator poduzetništva izravno, nego tvrtka s ograničenom odgovornošću koju su, zajedno s crowdfunding platformom Seeders, ZIP-ovci osnovali u Velikoj Britaniji u ime svih malih ulagača u equity crowdfunding kampanji. Algebra sada nije preuzela suvlasništvo u startupovima, odgovorili su nam, a kakvi su daljnji planovi ZIP-ovaca s londonskom tvrtkom “ZIP Accelerator 1 LP” nismo uspjeli doznati. Njezin je osnivač, kažu nam, Udruga ZIP Zagreb.

S druge strane, u timu koji razvija Algeb­raLab sada je osam djelatnika, a čini se da im ne nedostaje ideja za širenje “laboratorijskog” biznisa i privlačenje financijskih izvora. Primjerice, već su uvršteni na listu potpuno operativnih EU digitalnih inovacijskih centara (Digital Innovation Hubs), što je dio programa koji je pokrenula Europska komisija s ciljem da se motivira poduzetnike da se što bolje povežu s razvojnim i istraživačkim centrima.

”Digitalni inovacijski centri u sklopu ovog programa dobit će dodatno na značaju u sljedećem financijskom razdoblju Europske unije, od 2021. do 2027. godine, kada će se naći u ulozi poveznice nekoliko programa i inicijativa vezanih uz digitalno gospodarstvo – programa Digital Europe (umjetna inteligencija, cybersigurnost), InvestEU (pristup financiranju za male i srednje tvrtke), Horizon Europe (prekogranična suradnja digitalne industrije, eksperimenti i istraživanja u malim i srednjim tvrtkama) te Europskog regionalnog fonda za razvoj. Većina sredstava namijenjenih digitalizaciji gospodarstva, a riječ je o 9,2 milijarde eura za navedeno proračunsko razdoblje, plasirat će se putem suradnje s DIH-om”, kaže Ana Brk­ljačić.

Računa da će jedan od ”lijevaka” za taj novac u Hrvatskoj biti upravo AlgebraLab. Inače, na listi Europske komisije još je jedan takav hub u Hrvatskoj, a zove se CROBOHUB -Croatian Robotics Digital Innovation Hub, koji je pokrenuo Inovacijski centar “Nikola Tesla” (surađuje s FER-om).

Poslovnoj inkubaciji kakvu je provodio ZIP, dodaje, Algebra će dodati novu vrijednost – digitalnu tehnologiju, budući da je to ono čime se najviše bave na učilištu, od programiranja preko digitalnog marketinga do big data. Razlika u konceptu u odnosu na ZIP bi se čak mogla iščitati i iz poruka sa zidova. Dok je Mihovil Barančić, primjerice, u ZIP-u pozirao uz natpis “Done is better than perfect” (Učiniti je bolje nego nastojati biti savršen), natpis uz koji u AlgebraLabu pozira Ana Brkljačić je “Great ideas are always around you” (Velike ideje su uvijek oko vas).

Iz svega je svakako jasno da je poslovna ideja njezina “laboratorija” prilično elastična i vrlo ambiciozna, a startupovi su samo jedan dio priče. S jedne strane bit će to inovacijsko-poslovni inkubator i coworking prostor, ali s druge digitalni istraživačko-razvojni centar za kompanije i državnu upravu, “mjesto susreta privatnog i javnog sektora”, kako se opisuju, čime će se posebno baviti Leo Mršić, nekad zaposlen u informatičkoj tvrtki IN2data, danas voditelj Katedre za analizu podataka na Visokom učilištu Algebra. Također, održavat će u Labu i brzopotezne radionice i seminare te za njih izdavati tzv. nano-diplome, tako da je fokus jasno postavljen na Algebrin core business, obrazovanje i R&D u sklopu digitalne transformacije društva. Ulaz u poduzetništvo kroz tehnološke startupove ponuđen je kao mogući korak, ako i kada se za to studenti i ostali odvaže. Kažu nam da je to ZIP 2.0, ali u pitanju je samo opis novog koncepta jer ZIP-a kakav smo poznavali više nema. Za startupove je pak u međuvremenu niklo nekoliko drugih adresa, a jedna od njih je i u Tehnološkom parku na Velesajmu gdje radi Startup Factory Zagreb, projekt gradske uprave.