SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROBLEMI
 
Ambrozija reže prinose soje i suncokreta
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 26.09.2015. - 10:44:00
Zadnja izmjena: 26.09.2015. - 11:04:21
ĐAKOVO - Na čudne prizore nailaze berači jabuka u okolici Đakova ovih dana. Dok s većine stabala beru dozrelo voće, na drugima se tek stidljivo pojavljuju cvjetovi.
Kakvi ljudi, takvo vrijeme, stara je izreka koja se posljednjih godina sve češće može čuti među ljudima kad komentiraju klimatske promjene, suše, poplave, a sada i cvjetanje voća na početku jeseni.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže za Glas Slavonije kako se takva pojava mogla zamijetiti i prijašnjih godina, a u razgovoru s njim doznali smo i o poteškoćama na koje nailaze seljaci pri skidanju uroda soje, suncokreta i kukuruza s polja.

- Ako je biljka, u ovom slučaju jabuka, izgubila puno lista tijekom ljeta zbog ekstremno visokih temperatura, nedostatka vlage i mikroelemenata, s dolaskom kiša i hladnijeg vremena ona je počela ponovno vegetirati. Normalno je da biljka procvjeta. Riječ je o preživljavanju. Iz tog cvijeta ne bude ploda, s dolaskom prvog mraza on neće preživjeti - pojašnjava ovu pojavu Brlošić.

- Od sedamdeset do osamdeset posto suncokreta skinuto je s polja. Prinosi su različiti i kreću se od sedam, osam, do trideset metara po hektaru. Očito je da vremenski uvjeti koji su nas snašli nisu jednako utjecali na sva zemljišta. U posljednje vrijeme imamo veliku pojavu ambrozije na površinama pod sojom i suncokretom. Gdje god je izniknula, prinosi su smanjeni i do tri puta. Zbog čega se ambrozija pojavila na tretiranim poljima pod spomenutim kulturama, trebalo bi pitati one koji proizvode zaštitna sredstva. Ovakve koncentracije ambrozije u kulturama dugo nismo vidjeli. Ljudi su tretirali kulture, posebno suncokret, zna se da se zaštita mora obaviti kvalitetno upravo zbog pojave ambrozije. Gdje ona dođe, od uroda nema ništa, osobito u predjelima gdje je zemlja crnica. Pitanje je je li aktivna tvar u zaštitnim sredstvima zastupljena u onoj količini u kojoj bi trebala biti. Nekoliko puta postavljao sam takva pitanja, nadležne institucije trebale bi kontrolirati ono što se uvozi - kaže Brlošić.

Dodaje i kako obilazeći susjedne zemlje u Europskoj uniji takvo što nije mogao vidjeti.

- U Mađarskoj da obiđete sva polja ne možete vidjeti ni 20 posto korova - kaže.

– Ambrozija se javila nakon kiša u kolovozu, tada su soja i suncokret počeli gubiti masu, polako se sušiti, došlo je do zraka i u takvim uvjetima ambrozija je nevjerojatno brzo narasla i razvila se. Već gotovo formiranu biljku doslovce je uništila. Na nekim površinama je toliko štete napravila da ljudi nemaju računicu ni skidati urod - kaže Brlošić.