SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
MOĆ I UTJECAJ
 
Američka politika zabrinuta zbog kineskog utjecaja u Latinskoj Americi
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 06.02.2018. - 21:43:43
KOLUMNA - SAD je zabrinut rastom kineskog utjecaja u Latinskoj Americi. Uoči turneje tijekom koje će posjetiti Meksiko, Argentinu, Peru, Kolumbiju i Jamajku, američki državni tajnik Rex Tillerson je upozorio da Kina koristi državno-ekonomske metode kako bi uvukla regiju u svoju orbitu.

Državnog tajnika zabrinula je činjenica da je Kina postala najveći vanjskotrgovinski partner Čilea, Argentine, Brazila i Perua. Odnosi SAD-a i Latinske Amerike su se za vrijeme Obame popravili, posebno s ključnim zemljama, Argentinom i Brazilom. Normalizacija odnosa s Kubom kao politički značajan korak je pak postavila je temelje za daljnju izgradnju povjerenja. Kina je 2009. pomaknula Ameriku s pozicije najvećeg partnera Brazila.

Peking se u Brazilu primarno fokusirao na industrije bez dodane vrijednosti poput rudarske industrije, poljoprivrede i proizvodnje mesa. Prepoznavši vrijednost rasta brazilskog „kreativnog" sektora, Washington se pak posvetio kvaliteti i ondje nametnuo kao glavni parnter na području znanosti i tehnologija.

No, Trump je zakomplicirao stvari. Unatoč različitosti, zemlje Latinske Amerike imaju određeni osjećaj povijesnog i geografskog jedinstva. Zato su potezi poput verbalnog napada na Meksiko, razgovori o povlačenju iz NAFTA-e ili razmatranje vojne opcije u Venezueli za zemlje regije zabrinjavajući. Od kada je Brazil dobio status jedne od brzorastućih ekonomija u grupaciji BRIC 2001. godine, Latinska Amerika je osjetila da nakon dugotrajnih razdoblja dužničkih kriza, nasilja, stagnacija i nesigurnog rasta. Kina je već tada imala apetit za slaborazvijena tržišta s potencijalom. Prema navodima časopisa The Diplomat (2017.), kineska trgovina i investicije pomogle su ekonomskom rastu zemalja Latinske Amerike u desetljeću od 2003. do 2013.

Po dobrom starom običaju, Kina je najavila ogromna ulaganja u zemlje Latinske Amerike i Kariba. Čak 500 milijardi dolara u robnoj razmjeni i 250 milijardi u direktnim ulaganjima do 2019. Ali nije sve u brojkama. Kao što je slučaj i sa zemljama balkanske regije, Kina Latinskoj Americi predlaže inkluzivnost i dugoročnu viziju.

Krajem 2016., Peking je objavio službenu strategiju za Latinsku Ameriku i Karibe u kojoj je regiju opisao kao „zemlju vitalnosti i nade". Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi nedavno je sudjelovao na konferenciji Konfederacije latinoameričkih i karipskih zemalja, gdje je rekao da je Latinska Amerika „prirodni produžetak" inicijative Pojas i Put.

Tillerson je u svojoj izjavi upozorio da zemlje Latinske Amerike moraju imati snažne institucije i odgovorne vlade koje će štititi njihov suverenitet od „potencijalno grabežljivih (predatory) aktera". Dodao je da „Latinska Amerika ne treba nove imperijalne sile koje žele samo korist za svoje ljude...Kineski državni model razvoja nalikuje prošlosti. On ne mora postati budućnost na ovoj hemisferi".

Anticipirajući ovakve napade, Peking nikada nije pozvao zemlje Latinske Amerike da postanu dio Pojasa i Puta, osim male, ali transportno ključne Paname. U suradnji sa zemljama regije, Kina je nastojala biti oprezna i držati se postrani kako ne bi provocirala gnjev Washingtona.Ipak, bizarna pamfletizacija govora, poput „imperijalnih sila" ili „rezivionističke" zemlje, kako je opisana Kina u novoj Strategiji nacionalne sigurnosti, te druge trumpovske parole poprilično su začuđujuće.

Ministarstvo vanjskih poslova Kine poručilo je da SAD ne poštuje veliku većinu latinoameričkih zemlja te da suradnja Kine sa zemljama regije nije usmjerena protiv interesa trećih strana.

„Nadamo se da će relevantne zemlje odbaciti zastarjele zero-sum koncepte", stoji u izjavi.