SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
EURO
 
Analitičari: Hrvatska od eura može imati više koristi nego štete
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 10.11.2017. - 13:48:34
ZAGREB - Na makro razini Hrvatska od uvođenja eura može imati više koristi nego štete, no građani danas to ne prepoznaju, jer ne gledaju makro razinu već svoj individualni život koji se vrti oko kune, kazala je u petak Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na okruglom stolu Splitske banke "Hrvatska i euro - kada, kako i zašto?".

Ispitivanja javnog mnijenja, naime, pokazuju da je trenutno više građana Hrvatske protiv nego za zamjenu hrvatske kune eurom.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) Maruška Vizek kaže kako je to posljedica činjenice da građani uglavnom osjećaju strah i oprez prema nečemu novom i stranom. Vjerojatni izvor tog straha, dodaje, javna je fama da je uvođenje eura povezano s vrlo velikim rastom cijena, iako iskustva zemalja koje su do sada uvodile euro nikada nisu opravdavala tu famu već govore o prosječnom rastu cijena od oko 0,2 posto.

Tvrdi to i glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, ističući da je taj isti strah ujedno i razlog za odbijanje velikih reformskih zahvata, zbog kojih Hrvatska zaostaje za ostatkom Europe.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje, pak, ističe da će troškovi uvođenja eura, pa i porast cijena, na temelju dosadašnjih iskustava biti jednokratni te da Hrvatska svakako mora nastaviti put prema Europskoj monetarnoj uniji (EMU) čak i u slučaju podjele unije na 'bržu' i 'sporiju'. Ujedno odbacuje i argument da bi time Hrvatska prepustila svoj monetarni suverenitet te ističe da će hrvatski guverner ravnopravno sjesti za stol Europske središnje banke (ECB) i zajedno sa svim ostalim guvernerima ravnopravno sudjelovati u određivanju europske monetarne politike.

Ivanov je podsjetila i da se ulaskom u EMU gubit tečajni rizik vezan uz euro, što će, očekuje, Hrvatsku učiniti povoljnijom za sve one strane ulagače koje bi bili zainteresirani za investicije. Bitne probleme u financijskom sektoru Ivanov ne očekuje, podsjećajući da je naš financijski sektor već uvelike integriran u europski, što primjerice govori i činjenica da je većina bankarskog sustava u vlasništvu banaka iz država EMU.

Gubljenje tečajnog rizika i konverzijskih troškova za realni su sektor najveće koristi od uvođenja eura, kazao je član Uprave Končara D&ST-a Petar Vlaić, istaknuvši kako su svi u slučaju franak shvatili koliko štetan može biti tečajni rizik.

To znači niže troškove, koji bi se dodatno smanjili i nižim kamatnim stopama, odnosno jeftinijim izvorima financiranja, ali i sama država dobija bolji imidž, odnosno Hrvatska bi se profilirala kao moderna europska država, istaknuo je Vlaić.

No, istaknuo je Vlaić, euro nije čarobni štapić koji će riješiti sve probleme niti donijeti nove, nego treba riješiti interne probleme kako bismo bili konkurentni.

Niže kamatne stope kao posljedicu ulaska u EMU očekuju i ostali sudionici okruglog stola, uz upozorenje da ipak ne treba očekivati da bi one za Hrvatsku pale na razinu onih u npr. Njemačkoj, već da bi postaje bliže onima u usporedivim tranzicijskim zemljama. Slažu se i da ulazak u eurozonu Hrvatska može očekivati 2024. - 2025. godine, kao i da se konverzijski tečaj neće značajnije razlikovati od današnjeg, odnosno da će biti oko 7,5 posto.