SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROMJENE
 
Banke pooštrile uvjete kreditiranja
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 10.09.2018. - 09:03:40
ZAGREB - Građani koji su lani uzeli kredite u prosjeku su se zadužili za 78 tisuća eura na 20 godina, a mjesečna im je rata oko 3000 kuna.

Procjenjujemo da je za takve uvjete dužnik (sam ili sa sudužnikom) trebao imati mjesečnu plaću u iznosu oko 7000 kuna. Danas bi dužnik sa sličnim primanjima mogao dobiti najviše 50 tisuća eura kredita. 

Konačan iznos ovisi o visini kamatne stope i ostalim uvjetima, no činjenica je da je kreditna ljestvica tako postavljena da je može preskočiti samo osoba sa solidnim primanjima. Osim skupljih stambenih kvadrata, kupce subvencioniranih stanova čekaju i oštriji kreditni uvjeti. Izmjenom Ovršnog zakona država je povećala iznos plaće koja je zaštićena od ovrhe, što je automatski dovelo i do promjena u ocjeni kreditne sposobnosti klijenata. Svima koji zarađuju manje od prosječne plaće u državi (trenutačno 6237 kuna) vjerovnici od ove godine smiju plijeniti samo četvrtinu – a ne trećinu plaće, kako bi ljudima ostalo više za život, piše Večernji list.

Erste banka pripremila je izračun iz kojega se vidi da je bračni par koji zajedno ima 8000 kuna mjesečnih prihoda do ove godine mogao imati mjesečnu ratu kredita oko 3 tisuće kuna – dostatnu da pokrije 56 tisuća eura duga na 15 godina ili 85 tisuća eura na 30 godina – a od siječnja 2018. njihova rata ne smije biti veća od 1860 kuna. Za tu se ratu oni mogu zadužiti 36 tisuća eura na 15 godina ili 60 tisuća eura na 30 godina. Da bi kupili stan ili kuću na kredit, ljudi koji imaju manja primanja moraju se zaduživati u paru, povlačiti za rukav članove obitelji ili prijatelje, što je, s obzirom na loše iskustvo mnogih iz prijašnjih godina, nezahvalna pozicija. ZDENKO ADROVIĆ

Dvojbeno je da većina dužnika nije znala za rizik kredita u CHF Banke su suzdržane u komentarima, te na pitanje kako zaoštravanje uvjeta utječe na proces odobravanja kredita i kako provjeravaju kreditnu sposobnost šturo odgovaraju da je procjena kreditne sposobnosti za sve ista. U RBA odgovaraju da “osobe s primanjima nižim od prosječnih mogu ostvariti pravo na kredit, što dodatno ovisi o visini primanja, postojećim zaduženjima, iznosu kredita, traženom roku otplate... PBZ i Zagrebačka banka kažu da uz zahtjeve koje propisuje HNB kod ocjene sposobnosti uzimaju i vlastite kriterije te individualan pristup. Provjera obvezna HPB uvjerava da građani s plaćom nižom od prosjeka kod njih mogu dobiti kredit jer su ponudili povoljnu kamatu.

Erste navodi da su im ove godine ukupni plasmani porasli oko 52%, a stambeni krediti oko 12 posto, što će reći da stroži uvjeti nisu otjerali ljude iz banaka. U Hrvatskoj narodnoj banci pojašnjavaju da Zakon o potrošačkom kreditiranju obvezuje banke da propišu minimalne životne troškove kao bitan (ali ne i jedini) element utvrđivanja kreditne sposobnosti potrošača i njegove obitelji. 

Pritom minimalni životni troškovi ne mogu biti manji od iznosa koji je Ovršnim zakonom zaštićen od ovrhe. No banka može temeljem individualne procjene odlučiti da potrošač ipak neće doći u stanje prezaduženosti, te mu odobriti kredit. Tada subvencija države ide u prilog dužnicima.