SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TROŠARINE
 
Benzin bi ljeti mogao biti skuplji
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 20.09.2017. - 12:01:31
ZAGREB - Povećan promet zbog turističke sezone i povećanje cijena cestarina donijeli su na dionicama kojima upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka Zagreb u osim i pol mjeseci prihod koji je čak 244 milijuna kuna veći nego lani, pokazuju podaci iz Ministarstva prometa. 

Od početka godine do 17. rujna ukupan je prihod na tim dionicama bio 2,070 milijardi kuna, dok je lani u isto vrijeme prikupljeno 1,826 milijardi. To znači da je prihod rastao za čak 13,37 posto.

Dijelom je to posljedica povećanja prometa koji je do 17. rujna iznosio 5,48 posto, ali je to sasvim sigurno i posljedica povećanja cijene cestarina, posebice uvođenja ljetne tarife. Na dionicama HAC-a cestarina je od 1. travnja skuplja za pet posto, čime se izjednačila s cijenama na dionicama ARZ-a, dok su i jedna i druga tvrtka uvele ljetne tarife, od 1. srpnja do 30. rujna, pa su u ta tri mjeseca kada je na autocestama promet i najveći cestarine skuplje 10 posto, piše Novi list.

Posljedica je to sporazuma sa Svjetskom bankom o restrukturiranju, što bi u konačnici hrvatskom cestarskom sektoru trebalo osigurati refinanciranje najvećeg dijela od ukupno 5,2 milijarde eura duga, uz puno povoljnije kamate i ročnost. Već odavno takav sustav naplate, sa sezonskim cijenama, ima primjerice Jadrolinija. Od toga će koristi imati i proračun jer će na veće prihode naplatiti i više poreza, a dobra turistička sezona donijela je u proračun samo u srpnju i samo na PDV-u milijardu kuna prihoda više.

Sve to sugerira da su, s turističkim rezultatima koji su svake godine bolji od prethodnih, sezonski utjecaji na gospodarstvo sve izraženiji. Samim time snažan je i utjecaj sezone na javne prihode, bilo da se radi o proračunima države ili lokalnih jedinica, pa tako i javnih i komunalnih tvrtki.

– Hrvatska postaje sezonska ekonomija i taj je trend sve izraženiji i bit će sve izraženiji u sljedećim godinama. Iako bi mi možda htjeli da prihodi i gospodarstvo jače rastu pod utjecajem industrijske proizvodnje, istraživanja ili tehnološkog napretka, trenutno najjači utjecaj na taj rast ima turistička sezona i prema tome bi možda trebalo razmišljati o što više sezonskih cijena, sugerira ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

On ističe da se privatni sektor tome odavno prilagodio i da prema turističkoj sezoni formira svoje cijene, ali da se u brojnim slučajevima gdje su cijene administrativno određene, bilo odlukama lokalnih bilo državnih vlasti ili tvrtki, o tome ni ne razmišlja.

– Najmanje jedna četvrtina cijena u Hrvatskoj se još uvijek administrativno određuje. Deset godina smo raspravljali o tome treba li uvesti ljetne tarife na autocestama i sad smo to učinili jer je na tome inzistirala Svjetska banka. Turistički promet je sve veći, a mi koristimo svoju sigurnosnu rentu i trebalo bi razmišljati da od toga koristi imaju svi građani. Ako se u vrijeme sezone mogu neke usluge naplatiti po višim cijenama, jer ih uglavnom koriste stranci, onda o tome vrijedi razmišljati, ali samo ako je cilj da se domaći s druge strane porezno rasterete, napominje Lovrinčević.

On dodaje da se u Hrvatskoj nitko nije time bavio, ali da bi se morale analizirati sve administrativne cijene, od opskrbe vode, prometa, parkinga, gdje to nije dosad nije učinjeno, do dozvola za lov ili ulaznica za muzeje. Tamo gdje to nisu učinile, lokalne vlasti bi svakako morale razmišljati o sezonskim cijenama usluga koje su u ljetno vrijeme zbog velikog broja turista sve teže dostupne njihovim građanima, kako bi im onda barem u ostatku godine bile cjenovno pristupačnije ili ih se može rasteretiti na nekim drugim davanjima.

Na pitanje može li se to učiniti primjerice s naftnim derivatima, jer veliki dio njihovih cijena čine trošarine koje određuje država, Lovrinčević odgovara da može.

– Mi imamo plivajuće trošarine i nitko ne smeta državi da ih po ljeti odredi u većim iznosima, a u ostatku godine po nižim i da na taj način u tri četvrtine godine porezno rastereti građane. Ili da smišljenom politikom sezonskih cijena smanji porezno opterećenje na rad, ili neki drugi trošak rada i tako možda pogura otvaranje novih radnih mjesta ili barem olakša život onima koji rade, ako s već ne kreće u strukturne promjene koje bi donijele isto, ali traže i vremena i novca, napominje Lovrinčević, dodavši da se ništa od ovoga ne smije pokušati učiniti samo da bi se povećali proračunski prihodi, jer će to za sobom automatski povući i potrošnju, nego se paralelno mora razmišljati i o poreznom rasterećenju građana.

Iako smo pokušali o ovoj temi razgovarati s nekoliko sugovornika iz Vlade, tema je to o kojoj nerado govore, uz napomenu da bi se se »odmah pokrenula kampanja o tome da se uvode novi nameti« i »da se građanima, kako bi se hranilo državni aparat, nameću nove obveze«. No, priznaju da bi o tome vrijedilo razmišljati. Prema informacijama koje imamo, nekoliko je hrvatskih vlada dosad razmišljalo o tome da se ljeti naplaćuju veće trošarine na gorivo nego zimi, ali nikad nijedna to nije i provela.