SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KONCESIJE
 
Bivše vojne zone u Puli idu u koncesiju, očekuju se ulaganja od tri milijarde kuna
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 20.11.2018. - 08:21:40
PULA - Bivše vojne zone u Puli – Muzil, Saccorgiana i Hidrobaza iduće godine idu na javni natječaj za pronalazak koncesionara, odnosno investitora. Najduža koncesija predviđena je za Muzil - 99 godina, a po 50 godina za Hidrobazu i Saccorgianu. 

Najveća ulaganja trebala bi se dogoditi upravo na Muzilu. Procjenjuje se oko 2,5 milijarda kuna, u turističke i, rekreativne i zabavne sadržaje, u Hidrobazu i Saccorgianu oko 200 milijuna. Sva ta područja predviđena su prvenstveno za turizam, a radi se o ukupno 260 hektara atraktivnih državnog zemljišta uz more.

Sve to definira sporazum o utvrđivanju uvjeta, prava i obveza za realizaciju projekata Muzil, Hidrobaza, Saccorgiana koji su danas u Puli potpisali gradonačelnik Pule Boris Miletić, ministar državne imovine Goran Marić i državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Tomislav Boban.

- Grad Pula je dugi niz godina bio jaki vojni grad, a ulaskom Hrvatske u NATO i pristupanju Europskoj Uniji nije više potrebno imati toliko zemljište namijenjeno vojsci, i stoga što je Ministarstvo obrane upravo ta područja proglasilo vojno besperspektivnim, mi smo bili u mogućnosti početi izrađivati studije te prostorne planove koji će otvoriti bivše vojne zone civilnoj namjeni, u jednu ruku gospodarstvu, a u drugu ruku će jedno zatvoreno područje postati sastavni dio grada kao što je to primjerice danas Verudela, kazao je pulski gradonačelnik Boris Miletić nakon potpisivanja. Dodao je kako Muzil neće biti zatvoreni resort te da će njegova izgrađenost biti samo 20 posto odgovarajući time na nezadovoljstvo građanskih udruga koje su se okupile pred komunalnom palačom protestirajući protiv koncesije na 99 godina.

Ministar Marić kazao je da će natječaji za svaku lokaciju ići odvojeno.

-Muzil je najsloženiji projekt pa mislimo da će on na natječaj ići zadnji. Prvi natječaj očekujem već za dva do tri mjeseca, a zadnji za šest mjeseci. Natječaji će podrazumijevati pravo građenja, koncesiju na pomorsko dobro i pravo korištenja i pravo služnosti. Informacije o zainteresiranim investitorima doći će nam tek kada otvorimo ponude i natječaj se završi. Za ovako veliki projekt kao što je Muzil gdje je dopuštenost izgradnje samo 20 posto, bojim se uopće hoće li biti zainteresiranih. Ali ako to bude 99 godina, onda postoji mogućnost da će biti zainteresiranih. Ako bismo dali na 50 godina, ne bi sigurno bilo zainteresiranih, kazao je Marić.

Na potpisivanje ovog sporazuma reagirala je i udruga Zelena Istra koja je prozvala pulsko Gradsko vijeće da je tajno dalo suglasnost na potpisivanje Sporazuma o utvrđivanju uvjeta, prava i obveza za realizaciju projekata „Muzil, Saccorgiana i Hidrobaza" 11. rujna 2018.

- U jutarnjim satima toga je dana održana tematska sjednica Gradskog vijeća na kojoj je bilo riječi o Uljaniku, što je privuklo svu medijsku pažnju. Istog dana u večernjim satima održana je "normalna" sjednica Gradskog vijeća na kojoj je posljednja točka dnevnog reda, nakon točaka u kojima se raspravljalo o visini koeficijenta komunalne naknade ili o zamjeni azbestnih krovova, bila davanje suglasnosti za odluku kojom se Pula odriče najvažnijih prostornih resursa na 100 godina. Ove iznimno važne odluke nisu usvojene poštujući minimalna demokratska načela. Javnost se prije više godina jasno usprotivila privatizaciji Muzila na 100 godina i masovno zahtijevala izmjene GUP-a za taj dio grada (5.000 potpisa tijekom javne rasprave, 500 ljudi na javnoj diskusiji). Zdrav razum nalaže sumnju i oprez kako zbog pretjeranog oslanjanja na turizam tako i zbog duljine trajanja koncesija. Tko može pretpostaviti što će se na tako velikom prostoru grada događati u sljedećih 100 godina. Kakva dokumentacijska uporišta postoje da su ti projekti isplativi za lokalnu zajednicu i da služe javnom interesu? Nakon pljačkaške privatizacije, prostor je najvažniji resurs i materijalna vrijednost koja nam je kao društvu preostala. I sada se taj posljednji preostali dio društvenog bogatstva privatizira na toliko dugi rok da ćemo kao društvo i zaboraviti da smo nekad njime raspolagali. Takav se model "razvoja" ne oslanja ni na nove tehnologije, ni na znanje, ni na lokalne poduzetnike već isključivo na jeftinu i slabo kvalificiranu radnu snagu, poručila je Dušica Radojčić iz ove udruge.

Dodala je da se sporazumima o uvjetima, pravima i obavezama za realizaciju projekata Saccorgiana, Hidrobaza i Muzil utvrđuje da se radi o ugostiteljsko-turističkim projektima na koje će potrošiti velik dio prostornih resursa Pule.

- Radi se o preko 230 hektara priobalja s predviđenih preko 5000 novih ležajeva na Muzilu (2210), Saccorgiani (1544), Hidrobazi (1200)... Predviđaju se hoteli, kampovi, golf teren, poslovne, trgovačke, javne i stambene zone. S obzirom da će se raditi o privatnim kompleksima, „javnost" takvih javnih prostora je tek privid, a možemo zaboraviti i na društveno-odgovornu stanogradnju, prijeko potrebnu ovom gradu. Model putem kojeg će se ti projekti realizirati je pravo gradnje s ugovorima na 50 i 99 godina, dok se pomorsko dobro na Muzilu planira dati u koncesiju na 99 godina. Naknada od koncesije će pripasti državi i Gradu Puli proporcionalno njihovom udjelu u vlasništvu nad zemljištem. U slučaju Muzila gotovo je cijelo područje državno, na Hidrobazi je 75 % državno zemljište a na Saccorgiani 55 %.

Iz toga je jasno kako Pula i Puležani neće vidjeti značajna sredstva od iste, dok se gradska vlast u naše ime obvezala za te projekte o našem trošku izgraditi ili rekonstruirati svu potrebnu infrastrukturu (vodoopskrba, odvodnja, elektronička komunikacijska infrastruktura, ceste i drugo) "do granice zahvata". Ovi se projekti moraju sagledavati u širem kontekstu: treba uzeti u obzir da je sjeverni dio pulske luke, Katarina i Monumenti već dan u 50-godišnju koncesiju, te da je GUP-om planirana izgradnja mnogih novih hotela na svakom dijelu pulskog priobalja te da se niti jedan dio priobalja ne planira sačuvati kako bi neke druge generacije mogle odlučiti o njima, zaključuje Radojčić i poziva da Grad Pula raspiše po tom pitanju referendum.