SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
STRATEŠKI
 
Borba sa siromaštvom važna za unutarnju potrošnju Kine
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 15.10.2017. - 19:31:00
Zadnja izmjena: 16.10.2017. - 10:08:27
KOLUMNA - Kina nije samo zemlja koja bilježi značajan rast stanovništva srednje klase i dohotka. Unatoč tome što će prema prognozama kompanije McKinsey do 2022. više od 75 posto kineske urbane populacije zarađivati od 9 do 34 tisuće dolara godišnje, Kina još uvijek ima veliki problem sa siromašnim pučanstvom.

Siromaštvo, odnosno borba sa siromaštvom jedan je od prioriteta vlade Narodne Republike Kine, koja često naglašava kako je od 1990. do danas više od 800 milijuna Kineza „izvučeno" iz siromaštva (iako među analitičarima postoje različita mišljenja o tome je li to rezultat vladinih napora ili je posrijedi ljudska volja i trud). Prije vrlo očekivanog 19. saziva Nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine, polako se podvlače crte; kako javlja Xinhua, prema službenoj statistici, u 2016. oko 12,4 milijuna Kineza iskoračilo je iznad linije siromaštva zahvaljujući državnom programu pomoći od 33,5 milijardi dolara.

Kina se nada svake godine planski spasiti po desetak milijuna svojih stanovnika iz ralja siromaštva. Kineski predsjednik i glavni tajnik Komunističke partije Kine Xi Jinping nazvao je borbu sa siromaštvom „najvažnijim zadatkom" vladajuće Partije i čitave nacije.

No, zadatak neće biti lagan. Kao prvo, kineski financijski standardi siromaštva su poprilično specifični: prag je 2,300 yuana na godinu, odnosno svega 0,96 dolara dnevno, dok je prag siromaštva Svjetske banke dva puta veći - 1,90 dolara dnevno. Kako ističe direktor za Kinu, Mongoliju i Koreju u Svjetskoj banci Bert Hofman, po paritetu kupovne moći Kina je svakako na boljim pozicijama zbog snažnog rasta srednje klase. No ipak, na temelju vlastitih izračuna, Svjetska banka tvrdi da u Kini živi čak 7 posto ukupne svjetske siromašne populacije.

Točna brojka siromašnih Kineza nije izvjesna. Dok službena glasila navode kako se radi o „svega" 40-ak milijuna, zapadni stručnjaci procjenjuju da ih ima više od 70 milijuna. Hofman upozorava da je u jeku opće urbanizacije postalo puno teže dosegnuti i pomoći preostalim ljudima zbog njihove disperzije po udaljenim ruralnim područjima. Dok se bogatstvo i dobar životni standard rasprostiru na kineski istok, centralni, a pogotovo zapadni dio Kine većinom je zapostavljen i udomljuje 80% kineske siromašne populacije.

Ovo naravno stvara rascjep u dohocima i perspektivama između urbanog i ruralnog stanovništva. Uostalom, to je jedan od unutarnjih razloga zašto je kineska vlada 2013. pokrenula inicijativu Pojasa i Puta - kako bi pomogla u razvoju zapada i sjeverozapada Kine. Sada, tik prije velikog Kongresa, Kina obećava dodatnih 13 milijardi dolara za borbu sa siromaštvom, što je čak 30% više od prošlogodišnjeg budžeta. Novac bi, prema Ministarstvu financija, trebao biti usmjeren za infrastrukturne projekte te obrazovanje, zdravstvo i poljoprivredu u siromašnim područjima.Razlog za ovakvu borbu sa siromaštvom ekonomske je prirode. Naime, dugi niz godina osnovni pokretač kineske ekonomije i BDP-a bila je unutarnja potrošnja.

U posljednje vrijeme, Kina na ovom području ima probleme. Prema priopćenjima kineskog Državnog zavoda za statistiku, u 2016. unutarnja potrošnja doprinijela je rastu BDP-a sa 64,6%, što je je za 1,8% manje u odnosu na 2015. I druge brojke upućuju na potrošačku stagnaciju. Na primjer, prodaja na malo je porasla za 9,6%, što je znatno ispod 10,6% u 2015.

Stoga je Kini itekako stalo do financijskog osnaživanja siromašnog stanovništva i uvođenja iste u domenu aktivne konzumacije i potrošnje. Kineska gospodarska komora očekuje da će iduće godine prodaja na malo porasti za 10,2% te da će unutarnja potrošnja doprinijeti sa više od 70% rastu BDP-a. Stoga je jasno da je borba sa siromaštvom važan dio kineske ekonomske politike, uz već čuvenu borbu sa korupcijom i bježanjem kapitala.