SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POSLJEDICE
 
Cijene povrća zbog suše skočile do 70%
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 13.09.2017. - 08:38:54
ZAGREB - Iz ekstrema u ekstrem – mraz, tuča, oluje, požari, suša... u prvih sedam mjeseci poljoprivrednike su koštali 1,3 mlrd. kuna.

- Kad bi poljoprivrednici imali siguran otkup, cijenu i naplatu svojih proizvoda, ne bi im bio problem ulagati u navodnjavanje i moderne tehnologije, kojima bi prevenirali dio šteta. Ovako im preostaje samo zdvajati nad pustoši poslije elementarnih nepogoda koje su sve učestalije – i pogubnije', kažu u Zajednici udruga hrvatskih povrćara (ZUHP), kojima je godina počela sa smrznutom robom u plastenicima, kad je cijena kilograma preživjele "puterice" skakala i na 40 kuna.

Ljetna suša joj je pak ovih dana cijene na tržnicama digla "samo" 70-ak posto, pa na zagrebačkim tržnicama kilogram košta oko 20 kuna, dok u trgovačkim centrima po glavici od 250 do 300 grama naplaćuju 6,99 do 9 kuna.

Hrvoje Gregurić, predsjednik ZUHP-a, kaže za Večernji list kako proizvođačima ta trenutačna cijena i odgovara. Trgovci su salatu na proljeće otkupljivali po dampinškim cijenama od 1,50-1,60 kuna za komad, a danas joj je cijena 3 kune. Za potrošenih 120 litara vode dnevno, 3000 litara na mjesec za zalijevanje, te s preparatima za umanjenje stresa biljaka u vrijeme toplinskih udara..., to je taman toliko da se proizvođači, koji su u salatu ulagali i očuvali je od vrućina, naplate. Puno su stradale i kupusnjače. No dokle god se hrvatska poljoprivreda ne prepozna kao strateška grana i ne smanji PDV na hranu proizvedenu u RH na 10%, barem onu koju proizvedu OPG-ovi, teško će se naprijed, objašnjava Gregurić.

S obzirom na enorman uvoz hrane u Hrvatsku, očekivanja su da će cijene već za 10-ak dana pasti, pa tako i krumpira, koji je u Lici podbacio 30, a u Međimurju i 50%. Negdje će biti sitniji, a negdje, pogotovo na pjeskovitim tlima, nemaju što ni ubrati, kaže predsjednik udruge Međimurski krumpir Damir Mesarić. U tom kraju bit će sretni bude li ga i 45 tisuća tona u odnosu na prosjek od 80 tisuća tona.

– Lani se u ovo doba međimurski krumpir otkupljivao za 70 lipa za kilogram, a ovoga ljeta za 1,20 kuna. No i to je malo s obzirom na štete. Da je bar 1,40 – kaže Mesarić, ogorčen što je trgovcima kod uvoza bitna samo niska cijena, a domaće dobavljače ucjenjuju kvalitetom.

- Lički je krumpir brend pa ćemo nastojati da ni ove godine u maloprodaji ne bude za manje od 4-5 kuna – kaže najveći proizvođač ličkog krumpira Nikola Vidaković. Južna Lika najviše je bila pogođena sušom, no kako eliminirati rizike kad se većini proizvođača ne isplate ulaganja, pita on. Proizvodnja ličkog krumpira tako zapinje na jednu do dvije tisuće tona za tržište, a prije 30 godina plasiralo ga se i 70 tisuća tona. S boljom organizacijom, tehnologijama i navodnjavanjem, sada bi bili sretni i s 10 tisuća tona, a tko je mislio da će prelaskom sa pšenice na soju i druge kulture više profitirati, suša ga je sigurno razuvjerila. – Soje, kukuruza, šećerne repe... – bit će manje 20 do 80%', kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.

Samo je suncokret ove godine uspio. Sve ostalo platilo je danak klimatskim promjenama koje su donedavno podjednako udarale na Slavoniju i Baranju, a sad je drastična razlika od jedne do druge mikrolokacije – objašnjava Brlošić. Mraz, tuča, oluje, požari, suša..., baš sve se ove godine obrušilo na poljoprivrednike, koji su do kraja srpnja pretrpjeli štete od 1,3 mlrd. kuna – tvrdi on za Večernji list.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.