SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
REKORDI
 
Colliers: U 2018. rekordnih 810 milijuna eura transakcija na nekretninskom tržištu
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 28.02.2019. - 21:31:19
ZAGREB - Na tržištu komercijalnih nekretnina u Hrvatskoj u 2018. ukupan volumen transakcija dosegnuo je 810 milijuna eura, što je dvostruko više nego u 2017. i rezultat pozitivnog 'sentimenta' investitora i atraktivnih prinosa, dok se ove godine očekuje sličan investicijski volumen kao lani, najviše u turizam i uredske prostore.

Pokazala je to uz ostalo nova analiza hrvatskog ureda konzultantske tvrtke Colliers International za 2018., s prognozama za 2019., koju su konzultanti te tvrtke u četvrtak predstavili na susretu s novinarima.

Direktorica Colliersa Vedrana Likan naglasila je da se ove godine osim u turizam i urede, nove investicije očekuju i u trenutno najslabije razvijenom sektoru komercijalnih nekretnina, na tržištu industrijskih i logističkih nekretnina.

Oko uredskih prostora iznosi podatak da je i u 2018. najveća potražnja bila za uredima A klase te za onima većim od 500 četvornih metara, dok su primjerice prosječne cijene zakupa tih prostora bile od 12 do 13 eura po metru četvornom mjesečno (bez PDV-a).

Ukupnim rezultatima na tom tržištu najviše je lani, kao i zadnjih nekoliko godina, pridonio turizam odnosno hoteli te trgovački centri-maloprodaja, koji imaju i najveće udjele u ukupnim transakcijama, od 42 i 47 posto. To u iznosima znači 336 milijuna eura za hotelsko tržište te 378 milijuna eura za maloprodaju.

"Veliki volumen investicija prošle godine rezultat je pronalaska velikih kvalitetnih portfelja na tržištu, a i Hrvatska se u ekonomskom smislu pomalo stabilizira te su prinosi postali vrlo atraktivni za investitore", objasnila je Likan, dodajući da i dalje nedostaje 'greenfield' investicija. One se ne očekuju ni ove godine, a ako će ih i biti, najprije će ih biti u logistici i uredskim prostorima.

Za 'greenfield' investicije kaže da Hrvatskoj 'nasušno' nedostaju te da i o tome ovisi percepcija zemlje kao investicijske destinacije, a predviđa da će uredski prostori i zgrade ove godine po udjelu nadmašiti maloprodaju (trgovačke centre i sl.).

Poručuje i da cijela međunarodna investicijska zajednica na Hrvatsku sada gleda tako da za ulazak na njezino tržište želi snažnog lokalnog partnera, bez obzira je li riječ o javno-privatnom partnerstvu, s državom ili pak privatnim partnerom, primjerice vlasnikom zemljišta ili sl.

"Hrvatska se unatoč pomaku ekonomskih trendova u međunarodnim investicijskim krugovima još označava rizičnim tržištem za ulaganja, pogotovo u greenfield, s još uvijek kompliciranim administrativnim i birokratskim sustavom i zato im je važan jaki lokalni partner da bi uopće došli tu", kaže Likan.

Što se tiče investicijskog kapitala koji je lani najviše ulazio na hrvatsko tržište, najvećim je dijelom bio iz Južne Afrike, 39,7 posto u ukupnom volumenu. Posebno zanimljivim smatra podatak od 39,6 posto hrvatskog kapitala odnosno transakcije koje su realizirane na razini domaćeg tržišta i postojećih domaćih 'igrača'.

"U 2019. očekujemo da se južnoafrički kapital 'lagano umiri', jer je nakon Hrvatske i Srbije te općenito jugoistočne Europe već lani krenuo snažno prema centralnoj Europi, pogotovo Rumunjskoj, potom Poljskoj i Mađarskoj i svuda gdje su našli prilike za povoljne i velike investicije. S druge strane, s projektom Pelješkog mosta došao je investitor iz Kine, što je i svojevrsni presedan na hrvatskom tržištu, mada su oni već prisutni u zemljama oko nas, u BiH, Srbiji i dalje", smatra Likan.

Tome dodaje da je to važno i s aspekta EU-a te jačanja suradnje Hrvatske i Kine kao i Kine i EU, a gradnjom tog mosta otvara se put i za druge kineske investicije u Hrvatskoj.

"Već imamo nekoliko igrača koji su zakoračili na nekretninsko tržište, očekujemo kineski kapital i u infrastrukturu tj. željeznicu, a o puno toga će biti riječi i na predstojećem summitu 16%2B1 u travnju. Osim Kine, očekuje se i više kapitala iz zemalja srednjeg i dalekog Istoka, što ne znači da neće biti i investicija iz SAD-a i Europe, ali to će ovisiti i o gospodarskim kretanjima u tim zemljama", zaključuje Likan.