SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
HRVATSKA-EU-KINA-SAD
 
Dobrodošli ustupci
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 20.06.2018. - 19:43:00
Zadnja izmjena: 20.06.2018. - 19:48:16
KOLUMNA - U prvoj polovici ove godine, imali smo prilike vidjeti dva zanimljiva poteza koje je Europska unija povukla u Hrvatskoj.

Prvi je pristanak na sudjelovanje kineske CRBC u izgradnji Pelješkog mosta koji gotovo u cijelosti financira EU. Drugi je djelomično financiranje LNG terminala na Krku.

Pobjeda kineske kompanije na natječaju za izgradnju Pelješkog mosta nije kontroverzna. No, s obzirom na opću atmosferu nepovjerenja prema kineskim ekonomskim metodama i modelima ulaska na tržište Europe koja u zadnje vlada među vodećim europskim državama, pitanje je zašto je EU nakon serije žalbi Strabaga i Astaldi-Ictasa izjavio da „ne postoje legalne prepreke" i tako pustio da Kina gradi most njegovim novcem.

I slučaj s LNG-om na Krku nije posve jasan. Oko 50 posto potreba Hrvatska namiruje iz domaće proizvodnje. Ugovorom s Gazpromom o dobavi jedne milijarde prostornih metara godišnje, PPD je gotovo u cijelosti zatvorio uvozni dio. Terminal, čiju je izgradnju Sabor nedavno odobrio, imao bi godišnji kapacitet od 2,6 milijarde prostornih metara godišnje, što je skoro čitava hrvatska potrošnja.

Most Pelješac je dio teritorijalnog spora o razgraničenju Neumskog zaljeva. U kontekstu strategije o širenju EU na zemlje Balkana, Bruxelles je žurnim pristankom na kinesku gradnju očito odlučio forsirati rješenje barem jednog spora i staviti BiH pred fait accompli ili gotov čin. Osim toga, u ovom je slučaju financiranje europsko i stoga EU ne mora strahovati da će Kina svojim novcem kreirati dužnički mjehur ili postupati netransparetno.

Odluka EU je u određenom smislu ustupak Kini koji je u suštini uvjetovana političkom potrebom, ali i strahom od jakog kineskog prodora na ovom području. Hibridna suradnja, u kojoj EU diktira pravila je u ovom trenutku prihvatljiv oblik suradnje s Pekingom tijekom koje EU može steći veće povjerenje prema Kini.

I financijska potpora LNG-u na Krku ima svoje motive. Diverzifikacija energetskog tržišta i odmak od ovisnosti o ruskom plinu je za EU jedan od prioriteta. U tom smislu, EU potpora Hrvatskoj spada u istu košaru kao i sufinanciranje poljskog LNG terminala u Świnoujście. Ali opet, velike zemlje snažno podržavaju ruski plin kroz Sjeverni tok 2 i Turski tok što nameće pretpostavku da za vodeće ekonomije EU ruski plin ne predstavlja velik politički problem. No, ovo je područje još uvijek problematično i isprepleteno različitim interesima i utjecajima.

Najveći lobist terminala na Krku je SAD, koji ukapljeni plin vidi kao suprotstavljanje ruskom utjecaju. Ugovor PPD-a sa Gazpromom je svakako digao uloge i američke strahove o uspostavi stalne ruske prisutnosti u regiji. Bez obzira na tekuće probleme između SAD-a i EU-a, Bruxelles nije ni približno spreman „napustiti" SAD. Iako EU sada traži veću slobodu u odabiru gospodarskih partnera, odnosi sa Rusijom još dugo neće biti normalizirani. S obzirom na politiku i narav Trumpa i njegove administracije, Bruxelles je odlučio da je korisno podržati američku inicijativu i poput Pelješkog mosta, ubrzati stvari te tako pokazati da se interesi najvećeg vojnog saveznika i dalje cijene i poštuju.

Ti mali ustupci Kini i SAD-u možda nemaju onaj grandiozan geopolitički kontekst kakvog Hrvatska priželjkuje, ali su svakako dobrodošli za naše gospodarstvo i energetsku sigurnost.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.