SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
BIROKRACIJA
 
Država zapošljava, a Kuščević tvrdi da u javnoj upravi postoji manjak ljudi
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 05.01.2019. - 16:16:27
ZAGREB - Posljednjeg dana 2018. godine, na samu Staru godinu, državne službe objavile su oglase za popunjavanje ukupno 39 radnih mjesta. Državni zavod za statistiku traži šest novih zaposlenika, Ministarstvo zdravstva pet, Državna geodetska uprava devet, Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji dvoje, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva četiri, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 10, Hrvatski državni arhiv jednog i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH dvoje.

U državnim institucijama kažu da se natječaji raspisuju na kraju godine kako bi se iskoristila formula "2 za 1", odnosno nakon dvoje ljudi koji odlaze iz službe mogu zaposliti jednog novog službenika. Budući da su danas jedini načini za zapošljavanje službenika ili prema toj formuli "2 za 1" ili da postoji potreba dodatnih kadrova za rad na fondovima EU ili na provedbi Nacionalnog programa reformi, osam državnih tijela odlučilo je na samu Staru godinu iskoristiti tu mogućnost i objaviti natječaje za popunjavanje radnih mjesta. Naime, da to nisu napravili, govore nam sugovornici s iskustvom u državnoj službi, morali bi čekati da Ministarstvo uprave donese planove primanja u državnu službu, a to može potrajati i do pet mjeseci.

No, iako državna uprava broji preko 60.000 ljudi i zasigurno ima viška zaposlenih, a često je okarakterizirana kao troma i neefikasna, zadnjih godina i oni se muče da pronađu radnu snagu. Nije rijetkost da se zadnjih godina i po nekoliko puta ponavljaju natječaji, posebno kada neka državna ustanova traži kvalificirane radnike, primjerice IT stručnjake, piše Jutarnji list.

Tako nam se ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof žali kako im se ni nakon tri puta ponovljenog natječaja za IT stručnjake nitko nije javio na natječaj jer je na tržištu takva radna snaga jako cijenjena i dobro plaćena, dok bi u državnoj službi u najboljoj varijanti mogli dobiti tek nešto više od 5800 kuna kao viši stručni savjetnici.

Naime, najveća plaća u državnoj službi za osobu s četiri godine radnog iskustva, a koja nije rukovodeći kadar iznosi upravo toliko, pa je teško zamisliti nekog IT-jevca koji može zaraditi i više od 7500 kuna da dođe raditi u državnu službu za 5800 kuna. Također, problem je i dugotrajna procedura natječaja. Naime, rok za prijavu na natječaj prema Zakonu o državnim službenicima je samo osam dana, a onda druga faza testiranja, intervjua u prvom i drugom krugu, provjera različitih znanja i vještina, psihološko testiranje te provjera iz kaznenih evidencija traju i po nekoliko mjeseci. Zato, kaže Krištof, mnogi kandidati na kraju odustanu od tog posla ili čak u međuvremenu nađu drugi, bolje plaćeni posao.

- Zna nam se dogoditi da se na natječaj prijavi 20-ak ljudi, dok mi provjerimo dokumentaciju i raspišemo literaturu za testiranje prođe tri do četiri tjedna. Na prvi krug testiranja pola njih ne dođe, a ima i onih koji iako su prošli prvi krug uopće ne dođu u drugi krug. Primjerice, mi smo raspisali jedan natječaj krajem kolovoza, ljudi koji su primljeni počeli su raditi 2. 1. jer procedura jako dugo traje - kaže Krištof.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku slaže se s opće uvriježenom opaskom da u državnoj službi ima previše ljudi, ali isto tako upozorava da ne mogu doći do kvalitetnih kadrova.

- Mi imamo 70-ak ljudi viška (uglavnom sa srednjom stručnom spremom) za koje više ne postoji potreba jer se način rada promijenio (informatizacija), no istodobno nam nedostaje 50-ak specifičnih službenika (programera, ekonometričara, računovođa forenzičara, matematičara i pravnika). Zato se ti problemi ne bi trebali rješavati zabranama zapošljavanja, nego restrukturiranjem s otpremninama. Evo, mađarska vlada nedavno je uputila naredbu svim državnim tijelima da moraju smanjiti broj službenika za 20 posto, no istodobno povećava plaće onima koji ostaju za pet do čak 30 posto - pojašnjava Krištof.

Dodaje i kako mnoge države EU imaju bolju proceduru zapošljavanja, gdje se na jednom mjestu provodi osnovno testiranje za zapošljavanje u svim državnim tijelima i onda su svi koji ga prođu u svojevrsnom poolu za zapošljavanje u državnoj službi i nije potrebno detaljno testiranje.

Slična su iskustva i u Ministarstvu uprave koji su također imali objavljene natječaje za više radnih mjesta, a primili bi samo dvoje ljudi, jer su odustajali zbog male plaće ili im se ne da toliko dugo čekati na rješenje o zapošljavanju.

Zato se intenzivno razmišlja, kaže nam ministar uprave Lovro Kuščević, da se procedura izmijeni i da se na neki način nakon restrukturiranja plaće podignu onima koji zaslužuju.

- Gledamo iskustva drugih država i razmišljamo o modelu kako poboljšati sustav jer smo svjesni da negdje ima viška, a da nam negdje nedostaje ljudi. Također, razmišlja se i o modelu da se skrati procedura testiranja, da se ne mora svaki put isti test polagati za više državnih službi - kaže Lovro Kuščević, koji nam se javio iz Mađarske gdje je s tamošnjim ministrom ljudskih resursa razgovarao upravo o tim problemima.

Dodaje kako će se sličan model primijeniti kada se budu ukidali uredi državne uprave. Naime, oko 300 ljudi otići će u mirovinu, ukupno će ih oko 500 biti višak te će uz otpremnine biti zbrinuti, ali istodobno će onima koji ostaju plaće rasti jer su u županijama veća primanja.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.