SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
RANGIRANJA
 
Dubrovačko-neretvanska županija najuspješnija u ugovaranju sredstava iz EU fondova
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 21.02.2019. - 11:37:08
ZAGREB - Grad Zagreb prednjači po iznosu ugovorenih sredstava EU-ovih fondova u 2017. i 2018. godini, no s obzirom na veličinu i gospodarsku snagu, najuspješnija po ugovaranju sredstava iz EU fondova je Dubrovačko-neretvanska županija, a ugovaranje EU projekata znatno je intenzivirano u slavonskim županijama, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore.

U 2017. i 2018. godini ukupan je kumulativni iznos ugovorenih EU projekata (zbroj sredstava ugovorenih po pojedinim županijama) iznosio 41,7 milijardi kuna, a ti podaci obuhvaćaju samo projekte koji se provode na području samo jedne županije.

Najveći se iznos ugovorenih sredstava fondova EU u 2017. i 2018. (8,45 mlrd. kuna) odnosi na Grad Zagreb, koji čini oko trećine cjelokupnog hrvatskoga gospodarstva i gotovo 20 posto stanovništva Hrvatske. Dubrovačko-neretvanska županija nalazi se na drugom mjestu i ističe se po ukupno ugovorenom iznosu (4,45 mlrd. kuna), jer se na području te županije provode, među ostalima, prvi i treći najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, a to su Pelješki most i Zračna luka Dubrovnik.

Po iznosu ugovorenih sredstava slijede Primorsko-goranska (3,386 mlrd kuna), Osječko-baranjska (3,180), i Zagrebačka županija (2,618), a na začelju su karlovačka (737 mln kuna), Ličko-senjska (900 mln kuna), Brodsko-posavska (943 mln kuna) i Međimurska županija (949 mln kuna).

Poredak je drukčiji kad se uzme u obzir iznos ugovorenih sredstava po stanovniku: Prva je Dubrovačko-neretvanska županija s iznosom po stanovniku od 36.637 kuna, a slijede Ličko-senjska s 19.588 kuna po stanovniku, Vukovarsko-srijemska županija s 14.884 kuna, Požeško-slavonska (14.048) i Virovitičko-podravska s 13.438 kuna.

U HGK-u primjećuju da su na 3., 4. i 5. mjestu tri županije iz Slavonije, što po njihovu mišljenju govori u prilog zaključku da su se na tom prostoru intenzivirala ugovaranja EU projekata i to znatno iznad razine prosjeka Hrvatske.

"To opravdava očekivanja koja su postavljena pred Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, potvrđuje njegovu dosadašnju ohrabrujuću dinamiku te pridonosi gospodarskom oporavku", kažu u Komori.

Napominju da je cilj Vladina Projekta Slavonija, Baranja i Srijem osigurati povlačenje 2,5 milijardi eura (oko 18,75 milijardi kuna) iz fondova EU isključivo za projekte na području pet slavonskih županija te da je do kraja 2018. godine od toga je iznosa ukupno ugovoreno oko 8,5 milijardi kuna, odnosno blizu 48 posto.

Ističu da je rezultat provedbe Projekta Slavonija, Baranja i Srijem znatno veći iznos ugovorenih sredstava u pet slavonskih županija u odnosu na nacionalni prosjek kada se taj iznos promatra u odnosu na broj stanovnika svake županije, u odnosu na udio BDP-a županija u nacionalnom BDP-u ili u odnosu na BDP svake od županija. Isti zaključak vrijedi i kada se promatra svaka od pet slavonskih županija ili kada se promatra njihov prosjek.

Pritom navode kako pet slavonskih županija čini 11,84 posto BDP-a Hrvatske, a njihov je udio u ukupnim ugovorenim sredstvima fondova EU dosegnuo dvostruko većih 20,42 posto. Vrijednost ugovorenih sredstava fondova u 2017. i 2018. u Slavoniji dosegnula 20,5 posto BDP-a (pri čemu u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj blizu 29 posto), dok je vrijednost na razini Hrvatske 11,9 posto, a vijednost ugovorenih sredstava iz Fonda za ruralni razvoj u 2017. i 2018. godini u Slavoniji dosegnula 32,78 posto ukupnog iznosa na razini Hrvatske.

VIŠE S WEBA