SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NA DNU
 
Ekonomska ravnopravnost žena i muškaraca: Crna Gora najgora u regionu
Autor/izvor: SEEbiz / investitor.me
Datum objave: 08.03.2019. - 21:12:36
PODGORICA - Od zemalja regiona po indeksu ekonomske rodne ravnopravnosti koji izrađuje Svjetska banka, Crna Gora je zauzela najgoru poziciju – 69.

Srbija je 76, Sjeverna Makedonija 66, Bosna i Hercegovina 62, Hrvatska je 59 a Slovenija je ubjedljivo najbolja – na 11. mjestu.

Belgija, Danska, Francuska, Letonija, Luksemburg i Švedska su države za koje se može reći da su muškarci i žene gotovo potpuno ravnopravni u svemu, pokazuju ti podaci Svjetske banke.

U izvještaju Svjetske banke za 2019. pod nazivom „Žene, posao i zakon" a koji je objavljen ove nedjelje praćena je rodna diskriminacija u 187 država. Utvrđeno je da, prije samo deceniju, nijedna od njih nije davala muškarcima i ženama jednaka zakonska prava.

Svaka zemlja je bodovana na osnovu osam indikatora koji utiču na ekonomske odluke koje žene donose tokom svog radnog vijeka – od slobode kretanja do dobijanja penzije – prateći zakonske odredbe za zapošljavanje ili preduzetništvo. Ocena 100 označava države koje nude potpunu ravnopravnost žena i muškaraca.

Samo šest je dobilo najvišu ocjenu. Istraživanje je pokazalo da, na globalnom nivou, prosječne ocjene su porasle sa 70 na 75. Od 39 država sa ocjenama 90 i više, 26 ih je sa visokim prihodima. Osam država, među njima i Britanija, su iz Evrope te Centralne Azije. Dvije – Paragvaj i Peru su iz Latinske Amerike i karipske grupacije. Tajvan je među njih 39, piše beogradski Danas.

Izradu izvještaja inicirala je prelazna predsjednica Svjetske banke Kristalina Georgijeva koja je na toj funkciji od 1. februara nakon ostavke dosadašnjeg predsednika Džim Jong Kima. Georgijeva kaže da je „rodna ravnopravnost ključna komponenta ekonomskog rasta".

Kako dalje ističe, „žene čine polovinu svjetske populacije i imamo pravo da odigramo ulogu u stvaranju prosperitetnijeg svijeta. Ali, nećemo uspjeti u tome ako nas zakoni sputavaju". Iako izvještaj ukazuje na značajan sveukupni napredak, ostaje još mnogo toga da bude učinjeno kako bi se izjednačio položaj žena i muškaraca u svijetu.

Nejednaka primanja između žena i muškaraca i dalje je veliki kamen spoticanja. Žene u Švedskoj, recimo, zarađuju pet odsto manje od muškaraca (u Britaniji zarađuju osam procenata manje). Sve to, prema ocjeni Georgijeve, predstavlja propuštenu priliku.

Kako dalje navodi, globalna ekonomija mogla bi biti bogatija za oko 160 milijardi dolara ukoliko bi žene zarađivale podjednako kao i muškarci. „Jasno je da davanje prostora ženama vodi do bogatijih društava", zaključuje ona.

Zemlje na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi najviše zaostaju za drugima kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti.

Najveći nivo polne diskrimanacije beleži Jemen. Kamerun je jedna od država subsaharske Afrike gdje je otkriven najveći procenat diskriminacije žena i djevojčica, dok su Filipini jedan od najvećih prestupnika među zemljama jugoistočne Azije.

Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) koji je obuhvatio 149 država, žene su najravnopravnije u nordijskim zemljama.