SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
GOTOVINA
 
Ekonomski institut: U gotovini se najčešće oplaćaju usluge popravka u kući
Autor/izvor: SEEbiz / tportal
Datum objave: 09.02.2018. - 08:30:10
ZAGREB - Siva ekonomija stara je boljka našeg društva, a istraživanje čiji su rezultati objavljeni ovih dana potvrdilo je u kojim situacijama hrvatski građani plaćaju 'ispod stola'.

Temeljem ankete provedene na uzorku od 500 kućanstava, stručnjaci sa zagrebačkog Ekonomskog instituta došli su do podataka da se plaćanje u gotovini i bez računa najviše javlja prilikom obavljanja usluga pomoći i popravaka u kući.

Točnije, udio gotovinskih plaćanja bez računa doseže gotovo 60 posto kad su u pitanju usluge poput pomaganja u domaćinstvu, čuvanja djece, vrtlarskih usluga i sličnih, dok je u slučaju kućnih popravaka i sličnog održavanja taj udio nešto niži te prilikom plaćanja u 'kešu' građani u 45 posto slučajeva ne dobivaju račune za obavljeni posao.

Istraživanje koje su proveli Bruno Škrinjarić, Vedran Recher i Jelena Budaks Ekonomskog instituta nov je pristup procjeni sive ekonomije u Hrvatskoj. Autori, čiji je istraživački rad ovih dana objavljen u publikaciji Croatian Economic Survey, podsjećaju da u praksi postoji mnogo metoda procjene sive ekonomije te da ne postoji konsenzus koja bi se od njih trebala koristiti. Raznolikost tih metoda i manjak kvalitetnih podataka doveli su do toga da je u posljednjih dvadesetak godina objavljeno mnogo procjena razine sive ekonomije u Hrvatskoj. One su se kretale od 10, pa i do preko 30 posto BDP-a, s tim da je u njima zabilježen uglavnom padajući trend od devedesetih godina prema današnjici.

Troje istraživača odlučilo je stoga koristiti 'jedinstven pristup fokusirajući se na robu i usluge koje se kupuju i koriste u kućanstvima'. Konkretno, usredotočili su se na potrošnju kućanstava koja izmiče službenim evidencijama ispitujući načine plaćanja za razne kategorije roba i usluga te uzimajući u obzir činjenicu da najveći potencijal za sivu ekonomiju postoji prilikom plaćanja u gotovini za koja se ne izdaju računi. Svoju anketu kombinirali su s rezultatima službene ankete o potrošnji Državnog zavoda za statistiku.

Prvi dio njihovog istraživanja pokazao je da hrvatski građani gotovinu najviše koriste za plaćanje pomoći u domaćinstvu (100 posto), popravaka po kući(99 posto), za frizerske, kozmetičke i slične usluge (95 posto), gradski prijevoz poput lokalnih autobusa i tramvaja (94 posto), poštanske usluge(92 posto) te u kafićima, restoranima i za slične ugostiteljske usluge, gdje se u 91 posto slučajeva plaća gotovinom. Istraživači napominju da su rezultati potvrdili njihova očekivanja jer 'većinu tih usluga pružaju male ili mikrokompanije ili obrti koji ne omogućavaju nikakav način bezgotovinskog plaćanja ili možda nisu čak ni prijavljeni te kao kompenzaciju mogu primati samo novac 'ispod stola''.

S druge strane spektra nalaze se usluge poput boravaka u hotelima i apartmanima, koji se u gotovini plaćaju u manje od četvrtine slučajeva, a slične udjele imaju i kupovina kućanske opreme, odjeće i obuće (što se u čak 70 posto slučajeva plaća karticama) i organiziranih putovanja. Istraživanje je pokazalo i da se elektronička plaćanja, najviše zahvaljujući trajnim nalozima, najvećim dijelom, odnosno u otprilike 40 posto slučajeva, koriste prilikom plaćanja komunalija, telekomunikacijskih troškova i prilikom uplate zdravstvenog osiguranja. Interesantan je i podatak da hrvatski građani automobile u čak 60 posto slučajeva plaćaju u gotovini.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.