SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ANALITIČARI
 
Ekonomski institut: Uljanik i Petrokemija veliki rizici za javne financije
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 19.09.2018. - 11:28:45
ZAGREB - Ekonomski institut Zagreb (EIZ) procjenjuje da će u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo zabilježiti rast od 3 posto, dok bi se iduće godine rast mogao blago usporiti na 2,9 posto, pri čemu bi glavni generator rasta trebala ostati potrošnja kućanstava.  

"Daljnji rast raspoloživog dohotka, uz umjerenu inflaciju, povećanje potrošačkog optimizma, niske kamatne stope, stabilni tečaj kune prema euru, relativno povoljna turistička sezona, te nastavak pozitivnih kretanja u domeni javnih financija trebali bi i više nego nadoknaditi usporavanje rasta izvoza te nastavak trenda rasta uvoza. Tako se u ovoj godini od tri posto predviđenog rasta 4,3 postotna boda odnose na domaću potražnju, dok neto vanjska trgovina ima negativan doprinos u iznosu od 1,3 postotna boda. U sljedećoj godini, zbog usporavanja rasta kako osobne tako i državne potrošnje, očekuje se smanjenje doprinosa domaće potražnje na 3,8 postotnih bodova, ali će neto vanjska trgovina, unatoč nešto snažnijem rastu izvoza, i dalje imati negativan doprinos u iznosu od 0,9 postotnih bodova", stoji u analizi Ekonomskog instituta.

Glavni generator rasta gospodarstva tako i dalje ostaje potrošnja kućanstva uz očekivanu stopu porasta u iznosu od 3,8 posto u ovoj, te usporavanje na 3,1 posto u idućoj godini. S obzirom na stabilno punjenje proračuna, ali i nešto uspješnije povlačenje sredstava iz EU fondova, očekuje se i nastavak rasta državne potrošnje. "Tako u ovoj godini očekivani rast državne potrošnje iznosi 2,6 posto dok bi uslijed smanjenja prihoda zbog najavljenih smanjenja poreznih stopa u 2019. rast državne potrošnje trebao usporiti na 2,0 posto. Iako je rast investicijske potrošnje podbacio u odnosu na očekivanja u prvoj polovici godine, očekuje se da će to biti nadoknađeno u trećem i četvrtom tromjesečju, prvenstveno zbog provedbe određenih započetih građevinskih pothvata ,te da će investicije završiti 2018. godinu s rastom od 5,3 posto, dok bi u 2019. trebale rasti po stopi od 5,1 posto", naglašavaju autori izvješća.

Pritom navode kako bi još jedna prilično povoljna turistička sezona, nastavak rasta potrošnje u EU i globalni rast međunarodne trgovine trebali bi nadoknaditi slabije rezultate iz prvog tromjesečja i dovesti do porasta izvoza od 4,3 posto u ovoj godini, dok se za iduću godinu, uz optimistične prognoze rasta potražnje naših glavnih trgovinskih partnera, predviđa oporavak izvoza sa stopom rasta u iznosu od 4,9 posto. Uvoz, s druge strane, prateći rast domaće potražnje koja sadržava visoku uvoznu komponentu, trebao bi, stoji u analizi, rasti po stopi od 6,9 posto u ovoj godini, uz blago usporavanje na 6,8 posto u 2019.

"Nakon što je u 2017., prvi puta u 20 godina, konsolidirani proračun opće države zabilježio suficit, nastavak sličnih kretanja u prvoj polovici ove godine sugerira da bi i ova, kao i sljedeća godina, mogla završiti s pozitivnim saldom proračuna opće države – u iznosu od 0,5 za ovu i 0,3 posto BDP-a za iduću godinu. Istovremeno se očekuje i nastavak smanjenja duga opće države u BDP-u – na razinu od 75,6 posto u 2018. i 70 posto u 2019.", predviđaju istraživači Ekonomskog instituta.

Iako dostupni pokazatelji sugeriraju oporavak na tržištu rada, Ekonomski institut upozorava da nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima ne samo da stvara pritisak na povećanje plaća nego može dovesti i do ugrožavanja rasta pojedinih sektora, pa i čitavog gospodarstva. Naime, napominju, ostvarenje dugoročnih stopa rasta u okruženju bez ili s niskim rastom zaposlenosti malo je vjerojatno, posebno u gospodarstvu temeljenom na uslugama kao što je hrvatsko. Ipak, tvrde, uz nastavak trenda snažnog pada broja nezaposlenih i umjereni rast zaposlenosti, očekuje se daljnje snižavanje stope nezaposlenosti – na 9,9 posto u 2018. i 8,8 posto u 2019.

Unatoč rastu cijena energije, ističu, u nadolazećem razdoblju očekuju se umjerene stope inflacije u iznosu od 1,6 posto za 2018. i 1,5 posto za 2019. godinu. S druge strane, uz nastavak ekspanzivne monetarne politike i daljnju deprecijaciju kune prema euru, za ovu godinu očekuju razinu tečaja u iznosu od 7,42 kuna za jedan euro.

"S obzirom na to da je u prvih osam mjeseci ove godine odstupanje od prosječnog godišnjeg tečaja bilo znatno manje nego u prethodne tri godine, čini se da je pojas oko HRK/EUR tečaja dodatno stegnut što može ukazivati na to da je HNB započeo s pripremama za usvajanje eura te se uz nastavak ovakvog trenda za iduću godinu očekuje prosječni HRK/EUR tečaj na razini od 7,40", prognoziraju u Ekonomskom institutu.
Konačno, unatoč rastu kredita stanovništvu, te naznakama oporavka kreditne aktivnosti prema poduzećima, nastavak razduživanja države navodi na zaključak, drže u Institutu, da će ukupna kreditna aktivnost i u nadolazećem razdoblju biti negativna s očekivanim stopama rasta u iznosu od  minus 1,7 posto u 2018. i minus 0.9 posto u 2019. Ipak, istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb naglašavaju kako postoje brojni rizici ostvarenja ovih prognoza. Primjerice, naglašavaju, očekivane pozitivne trendove u državnim financijama mogla bi ozbiljno ugroziti izdana jamstva za brodogradilište Uljanik, ali i potencijalni troškovi restrukturiranja kako samog Uljanika, tako i Petrokemije.

"Osim toga, rastući dugovi u zdravstvu, i dalje nerazriješeno pitanje bankovnih tužbi povezanih sa švicarskim frankom, kao i moguće tužbe povezane sa slučajem Agrokor, neizvjesnosti oko mirovinske reforme, te zahtjevi sindikata javnih službi za daljnjim povećanjem plaća u javnom sektoru mogli bi dodatno utjecati na ostvarenje projiciranih kretanja u domeni javnih financija. S druge strane, negativna iskustva s povlačenjem sredstava iz EU fondova tijekom posljednjih pet godina, mogući dodatni inflatorni pritisci zbog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu i rasta plaća na domaćem tržištu, uz pojačana previranja unutar vladajuće koalicije, mogu dovesti do manje od očekivane investicijske potrošnje i potrošnje kućanstava", stoji u izvješću.

Uz to, dodaju, povećanje američke trgovinske protekcionističke politike uz rast kamatnih stopa u SAD-u, kao i određene političke nestabilnosti unutar EU, mogu negativno utjecati na inozemnu komponentu rasta.