SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INVESTICIJE
 
EU uznemiren kineskim investicijama u istočnoj i jugoistočnoj Europi
Autor/izvor: SEEbiz / indikator.ba
Datum objave: 08.07.2018. - 11:55:00
Zadnja izmjena: 08.07.2018. - 12:05:22
LONDON - EU na gleda blagonaklono na kineska ulaganja u istočnoj i jugoistočnoj Europi smatrajući da velika azijska zemlja pokušava proširiti svoj politički utjecaj u regiji da ta suradnja potkopava europsko jedinstvo.

Na summitu u Sofiji, kineski premijer Li Keqiang sastao se s partnerima od posebnog interesa, predstavnicima 16 zemalja istočne i centralne Europe sa kojima razgovara o ključnim područjima kao što su infrastruktura, tehnologije, poljoprivreda i turizam.

Istovremeno, u bugarskoj prijestonici susrelo se 1.000 poduzetnika iz zemalja učesnica. Ovaj format razgovora postoji od 2012. godine. Od tada dolaze kritike iz Bruxellesa da Kina strategijom "podijeli i vladaj" podriva europsko jedinstvo.

Bugari , kao domaćini sastanka Inicijative 16 plus 1 pozvali su njemačku kancelarku Angelu Merkel kao "posebnog gosta", ali liderica CDU-a neće doći. Umjesto toga, srela se s kineskim premijerom Li Keqiangom u ponedjeljak u Berlinu tokom njemačko-kineskih međuvladinih konsultacija.

Posljednjih godina Kina je uložila milijarde eura u infrastrukturu istočne i jugoistočne Evrope.

Strogo govoreći, ovo nisu investicije, jer se projekti uglavnom finansiraju kreditima kineskih kompanija. Posebno u Srbiji su pogurani infrastrukturni projekti: najveći čelični pogon u Smederevu preuzeo je kineski čelični gigant HBIS. Radnici iz Kine moderniziraju elektrane ili grade mostove i autoputeve. Najveći projekt lansiran krajem prošle godine je izgradnja nove željeznice između Beograda i Budimpešte u Mađarskoj vrijedna 3,7 milijardi eura. U zemlji članici EU, u Bugarskoj, Kina je zainteresirana za ponovno pokretanje nuklearne elektrane Belene na Dunavu, kao i izgradnju autoputeva i željeznica. U Grčkoj, kineska brodarska kompanija COSCO je zakupila gotovo 70 osto luke u Pireju na 40 godina. Riječ je poslu vrijednom gotovo 370 milijuna eura, a dodatnih 350 milijuna će biti uloženo. Pirej je središte planiranog "Novog puta svile" u ovom regionu. Odavde, kineski izvoz ide željeznicom u istočnu i jugoistočnu Europu.

Kina je prisutna i u Hrvatskoj, a ranije ove godine državnoj kompaniji dodijeljen je ugovor o izgradnji strateški važnog Pelješkog mosta na jugu zemlje. Mnoge velike evropske kompanije su se žalile Europskoj komisiji na nelojalnu konkurenciju u tenderskom procesu. Oko 350 od ukupno 420 milijuna eura troškova za izgradnju mosta donirala je Europska komisija.

Međutim, imajući u vidu druge infrastrukturne projekte koji su važni za istočnoeuropske zemlje, pitanje je tko bi volio biti sponzor umjesto Kine. Jer zemlje kao što su Srbija, Grčka i BiH vjeruju da su našle atraktivnog investitora u Kini zbog niske kamatne stope.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini srž kineskih aktivnosti je koncesiono kreditiranje i učešće u zajedničkim infrastrukturnim projektima, uglavnom u energetskom sektoru i budućoj izgradnji autoputeva.

Novi protokoli s tim u vezi potpisani su na samitu u Sofiji, prije svega sa Republikom Srpskom.

Kako u Evropi gledaju na kinesko širenje na zapadnom Balkanu vidljivo je izvještaja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja je u kineskim kompanijama dobila konkurenciju u financiranju investicija u infrastrukturu.

Istraživači EBRD-a su u opširom izvještaju na 60 stranica zaključili da "manje države u regiji, među kojima je i Bosna i Hercegovina, neće imati nikakve dugoročne koristi od kineskih investicija, već samo dugove i kredite".

"Problem s kineskim investicijama leži u činjenici da se se one uglavnom svode na kineske kredite državnim i javnim institucijama. Kineske kompanije su korisnice kredita koje javna tijela dobijaju od kineskih državnih banaka po ispodtržišnoj vrijednosti, i plasiraju ih, a pritom zapošljavaju jako malo lokalne radne snage, a čak i onda, radi se o podugovaranju u kojem su radnici izrazito loše plaćeni, a rade u lošim radnim uvjetima".

EBRD izražava zabrinutost da ovi projekti izazivaju samo kratkoročne dobrobiti za Balkan – jer korist postoji samo dok projekat traje (smanjenje nezaposlenosti angažovanjem lokalnih građevinskih kompanija), no kasnije, postavlja se i pitanje isplativosti.

Za ilustraciju, navodi se preliminarni sporazum sa kineskom firmom Sinohydro za izgradnju dijela od 93 km autoputa dužine 186 km koji povezuje Banjaluku s hrvatskim jadranskim gradom Split.

"Prema raznim promatračima na terenu, ovo je "san" entitetskog predsjednika Milorada Dodika, koji je u potpunosti vođen "političkim razmišljanjima". S obzirom na saobraćaj, ne vidi se da ima mnogo smisla, osim logističkih i geografskih izazova izgradnje takvog dijela autoputa preko izraženog planinskog terena. Takođe postoje sumnje u fiskalni kapacitet RS da financira takav infrastrukturni projekat, čiji će trošak navodno iznositi 600 mil. eura", naveli su istraživači EBRD-a.

Između ostalog, spominju pitanje isplativosti željezničke pruge Beograd – Budimpešta.

"Prema nekim procjenama jeftinije bi i isplativije bilo popraviti postojeću prugu tako da može da izdrži vozove koji voze 200km/h nego graditi novu koja vjerovatno jednog dana uopšte neće opravdati očekivanja".

No, ne misle svi kao pojedini Evropljani. Glasoviti ekonomist Jeffrey Sachs gostujući nedavno u Sarajevu savjetovao je Bosni i Hercegovini da ima dobre odnose s Kinom "jer je to najveća svjetska ekonomija i traži prilike za ulaganje".

- Oni su sada prisutni u luci u Ateni, dakle u susjedstvu, i ja bih se potrudio da imam dobre odnose sa Kinom i Afrikom: trebate postići mir, postići dobre odnose sa svima i pokušati privući investicije u ljude, u fizičku infrastrukturu, u novu tehnologiju i u zaštitu okruženja, poručio je Sachs.