SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
EUROPA DVIJU BRZINA
 
Europska unija kakvu poznajemo odlazi u povijest
Autor/izvor: Bernd Riegert, Deutsche Welle
Datum objave: 12.03.2017. - 19:35:42
KOMENTAR - "Mi građanke i građani Europske unije smo ujedinjeni na našu sreću." 

Bi li svih 27 predsjednika država i vlada EU-a potpisali tu rečenicu? Zacijelo teško čiste savjesti, jer previše su u međuvremenu različiti interesi koje slijede pojedine vlade, prevelika je sumnjičavost u nekim zemljama prema Europskoj uniji. Ta je rečenica stara deset godina i nalazi se u "Berlinskoj izjavi" iz 2007. godine, povodom 50. rođendana Europske unije.Za 60. godišnjicu osnutka, koja će 25. ožujka biti slavljena u Rimu, formulacija o sreći zacijelo se neće pojaviti. Predsjednici država i vlada su na summitu u Bruxellesu radili na vrlo uopćeno formuliranom tekstu, s kojim se svi na neki način mogu pomiriti. On će ispasti neodređen i neće sadržavati prave ciljeve ili čak vizije za sljedećih deset godina Unije.

U pozadini se odvija žestok prijepor oko toga što bi Unija trebala ostvariti u budućnosti i kako bi trebala djelovati. Naziru se dva tabora: četiri velike zapadne zemlje, Njemačka, Francuska, Španjolska i Italija žele Europsku uniju u kojoj one mogu ići naprijed, a druge zemlje, ako žele, mogu polaganije slijediti. Ta "Europska unija dviju brzina" već danas postoji kod nekih projekata. To je čak izričito regulirano u Lisabonskom sporazumu. Ali, to su dosad bile iznimke, a sad bi to trebalo postati pravilo. Svatko će ubuduće raditi što hoće. 

Sve manje predsjednika država i vlada smatra da će ubuduće biti moguće da se svih 27 članica u razumnom roku dogovore oko razboritog postupanja. Francuski predsjednik Hollande smatra da će se bez korekcije kursa Europska unija raspasti. Nizozemski premijer Marc Rutte bio je jedini koji je otvoreno izgovorio ono što mnogi misle: Obećanje sve prisnije Unije za sve, iz ugovora EU-a, dokida se. Nastat će "jezgra Europe", kaže Rutte.

Ta ideja nije nova. Već 1994. je današnji njemački ministar financija Wolfgang Schäuble predložio koncept jezgre Europe. Od tada se vode oštri prijepori o tomu, a sad izgleda da se to ostvaruje. Ali, ideja jezgre Europe nailazi na velik otpor kod istočnih i manjih članica EU-a. Poljska i Mađarska odbacuju različite brzine kod europske integracije, kao i Rumunjska. One ne žele zaostajati i istovremeno druge kočiti. Za Poljsku nažalost vrijedi: i nula je neka brzina. Ta zemlja zagovara čak "vožnju natrag", vraćanje integracije EU-a unatrag, njezinu redukciju na zajedničko tržište. Ali dotacije iz Bruxellesa Poljaci, kao i Mađari, naravno žele zadržati.

Taj duboki prijepor unutar EU-a o budućem načinu funkcioniranja nije riješen. On će u Rimu biti samo prekriven neodređenom izjavom. Prave rasprave počet će nakon toga. Predsjednik Europske komisije smatrao je nužnim javno naglasiti da on ne želi novu željeznu zavjesu između Istoka i Zapada Europe. Tako su naime oštro kritizirani njegovi prijedlozi Europe dviju brzina.Izlazak Velike Britanije iz Unije bio je "znak za buđenje", izjavila je savezna kancelarka Angela Merkel. Ali, jesu li ostalih 27 članica čule zvonjenje budilice? Građanke i građani Europske unije za svoju sreću trebaju složnu Uniju i sposobnu za djelovanje. Od toga smo dva tjedna prije proslave rođendana u Rimu još jako daleko.Uostalom, prije deset godina je Poljska još potpisala Berlinsku izjavu koja je govorila o ujedinjenju "na našu sreću". Predsjednik je tada bio Jaroslaw Kazcyniski. Isti čovjek koji danas kao siva eminencija i šef vladajuće stranke u Varšavi upravlja otporom protiv EU-a. Kako nisko je on pao?

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.