SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
OSIGURAVATELJI
 
Globalne klimatske promjene muče i osiguravatelje
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 28.03.2012. - 11:31:18


BERLIN - Osiguravajuća društva morala su u 2011. isplatiti posebno visoke iznose za štete prouzročene vremenskim nepogodama. Što su razlozi za to, bogatije stanovništvo ili globalne klimatske promjene?

Prošla je godina za osiguravajuće društvo Munich Re bila uistinu rekordna. Diljem svijeta ova je tvrtka sklopila ugovora o osiguranju protiv orkana, poplava, grada, potresa, suše i šumskih požara te neuobičajene hladnoće u vrijednosti od skoro 150 milijardi dolara.

Munich Re vodi statistiku o štetama uzrokovanim vremenskim nepogodama od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Brojke koje bilježi su stalno u porastu.

"2011. je bila druga po redu po prirodnim katastrofama uzrokovanim lošim vremenskim prilikama", kaže voditelj Odjela za istraživanje georizika Peter Höppe. Gore je bilo samo 2005. kad su uragan Kathrina i još dvije druge oluje opustošile SAD.

Činjenicu da je Zemljom prošle godine bjesnilo posebno puno nevremena može se zahvaliti dvama poznatim klimatskim fenomenima koji su se pojavili istovremeno i koji se redovito ponavaljaju. U sjevernoj hemisferi dolazi do oscilacija zračnog pritiska između Islanda i Azora. Taj je fenomen poznat pod imenom Sjevernoatlantska oscilacija (NAO). Pri tomu je, nakon godine dana koju je obilježila vrlo hladna zona visokog tlaka zraka iz Sibira, nastupila faza snažne azorske anticiklone i islandske ciklone. U to je doba vladao "pozitivan NAO", pri čemu su u Europu stizale velike količine toplog i vlažnog zraka s Atlantika. To je uzrokovalo orkane i jake oluje.

Istovremeno je na južnoj hemisferi vladala La Niña. Ona se očitovala snažnom ciklonom s puno kiše nad Indozenijom, povezana sa snažnim pasatskim vjetrovima i vrlo hladnim istočnim dijelom Pacifika.

Posebost vrlo pozitvinog NAO-a i La Niñe je da u različitm područjima imaju potpuno različite učinke. U nekim područjima npr. doći će do velikih kiša, dok će u drugima vladati suše.

Na primjer, 2011. su Pakistan i Kinu pogodile strašne suše. U području rijeke Yangtze palo je tek 47 posto uobičajenih količina kiša. Istovremeno, u Južnoj je Koreji bilo neuobičajeno vlažno. U Australiji je to bila treća po vlažnosti godina otkad se uopće provoede mjerenja, a jugoistočnu Aziju je pogodio snažan i izuzetno dugotrajan ljetni monsun koji je prouzročio masovne poplave.

Slični su efekti zabilježeni u SAD-u i u Europi.

"U Norveškoj i Švedskoj vladala je najvlažnija godina ikad", objašnjava meteorolog Andreas Becker.

S druge strane, u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj zabilježen je "mjesec studeni s najmanje padalina - od kad se mjerenja provode, a i proljeće je u zapadnoj Europi bilo neuobičajeno suho".

Osiguravajuća društva kažu da sve više odšteta moraju isplaćivati za štete koje su prouzročila nevremena. Budući da ljudi posjeduju sve više imovine, štete koje treba nadoknaditi su veće. Stanovništvo raste i naseljava se na opasnim mjestima , kao što su obale rijeka.

"To je dovelo do toga da i zbog manjih nevremena treba nadoknađivati štetu, što prije nije bio slučaj", kaže Peter Höppe iz osiguravajućeg društva Munich Re.

No često je i čisto pitanje slučaja hoće li neko nevrijeme prouzročiti velike štete ili ne. Oluja nad nekim poljem uništit će tek nekolio sjenika i telefonskih stupova. No u gusto naseljenom gradu ostavit će ogromne posljedice.

"Jedan jedini lokalni tornado s kraja travnja 2011. u Alabami je dospio na popis nagorih deset ikad zabilježenih u SAD-u", prisjeća se Höppe.

"To je stvarno bio jedinstven slučaj. Ukupna šteta je bila 47 milijardi dolara, osiguranja su moral isplatiti 26 milijardi dolara". Ovako visoki iznosi moraju se inače isplaćivati samo nakon vrlo jakih uragana koji pogode vrlo veliko područje.