SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POREZNA OMČA
 
Građani Hrvatske već plaćaju poreze na neke oblike štednje
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 05.09.2017. - 07:34:12
ZAGREB - Dok Vlada po pitanju poreza na nekretnine građanima šalje zbunjujuće signale, pa nije jasno hoće li odgoditi njegovu primjenu, ili će naplata tog poreza ipak započeti od 1. siječnja sljedeće godine, a preostalo vrijeme država će iskoristiti da im objasni kako se novim imenom samo zamjenjuju stare obveze, Hrvati plaćaju porez na druge oblike imovine, primjerice prihod od kamate na štednju, kapitalnu dobit, automobile, kuće na odmor. 

I to bez obzira na to kako su teško stekli tu imovinu i je li, primjerice, njihova štednja u milijunima kuna ili tek nekoliko tisuća kuna.

Tako su do početka kolovoza, u sedam mjeseci ove godine, građani državi platili 183,3 milijuna kuna poreza na prihod od kamate na štednju, podaci su to koje smo dobili od Ministarstva financija.

U prošloj godini država je od kamata na štednju također uzela svojih 12 posto i građanima je naplatila gotovo 350 milijuna kuna. U prvoj godini naplate tog poreza, u 2015. godini, porez od kamata na štednju donio je državi 232 milijuna kuna. Tako je u dvije i pol godine primjene ovog poreza država ukupno zaradila 768 milijuna kuna, odnosno više od sto milijuna eura. S obzirom na to da je riječ o porezu na dohodak, građani su u tom iznosu platili i prirez. On se u različitim jedinicama lokalne samouprave plaća po različitim stopama, ali je sasvim sigurno da je barem 70-ak milijuna kuna od ukupnog iznosa završilo i na računima lokalnih vlasti. Prijedlogom novog zakona o financiranju lokalnih jedinica one bi ubuduće trebali dobivati cijeli iznos od poreza na prihod od kamata i prireza koji se na njega obračunava.

Pitali smo i u Ministarstvu financija i kolika je bila najveća pojedinačna uplata, odnosno koliko je neki pojedinac u prošloj godini najviše zaradio od kamata, ali odgovor nismo dobili. Kao ni na pitanje kolika je ukupna osnovica, odnosno prihod od kamata, na koji je taj porez naplaćen. No, s obzirom na to da se plaća porez od 12 posto, znači da je osnovica za njegov obračun bila oko 6,4 milijarde kuna prihoda kamata na štednju u dvije i pol godine. U većini europskih zemalja građani bi platili i veći iznos jer su tamo stope istog poreza znatno veće, u Mađarskoj 16 posto, Italiji 20 posto, a u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj 25 posto.

No, čini se da će s obzirom na slabašne kamate i na činjenicu da građani više ne povećavaju nego smanjuju svoje depozite ta brojka biti sve manja.
Građani su krajem travnja imali oko 127 milijardi kuna oročenih depozita, što je čak 17 milijardi kuna manje nego u godini koja je prethodila uvođenju poreza. Prema Zakonu o porezu na dohodak, kojim je uvedeno 12-postotno oporezivanje kamata na štednju, on se ne naplaćuje na kamate do 0,5 posto koje se dobivaju na novac na transakcijskim računima, primjerice tekućim ili žiro-računima, građani sve više novca drže na tim računima. Uz to, posljednje dvije godine povećava se njihovo povlačenje novca iz oročenih depozita u investicijske fondove.

Vlada Zorana Milanovića istim je zakonskim promjenama uvela i porez na kapitalnu dobit, odnosno zaradu od trgovine dionica, s tim da je primjena tog poreza počela godinu dana kasnije.

Iz Ministarstva financija nisu odgovorili na naše pitanje koliko je država novca prikupila u prošloj godini od poreza na kapitalnu dobit uz objašnjenje da se svi prihodi po osnovi dohotka od kapitala, uplaćuju na istu oznaku bez obzira na vrstu, pa nisu u mogućnosti dostaviti podatak koliko se od uplaćenog prihoda odnosi isključivo na porez i prirez s osnove oporezivanja kapitalnih dobitaka.