SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
MIROVINCI
 
Grbavac: Izloženost mirovinskih fondova prema Agrokoru beznačajna
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 04.11.2017. - 10:04:12
ZAGREB - Izloženost mirovinskih fondova Agrokoru tema je koja je postala posebno zanimljiva ove godine.

Dramatičan pad vrijednosti tržišne kapitalizacije Agrokorovih dionica, posebno Leda i Jamnice, potaknula je strahovanja građana da će se to osjetiti i na prinosima mirovinskih fondova. 

Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, tvrdi kako se ništa dramatično neće dogoditi. 

- Kad govorimo o recentnim događajima na financijskom tržištu, kao primjer bih spomenuo Agrokor koji je pokazao da, iako je imao značajan negativan utjecaj na tržište, pa bilježimo pad CROBEX-a u ovoj godini od 5 posto, suprotno od svih indeksa u okruženju, prinosi mirovinskih fondova su u ovoj godini bilježili prosječan rast između 2 – 4 postotnih bodova, ovisno o kategoriji, što je u trenutnim uvjetima zadovoljavajuće. Također, moram naglasiti da je izloženost mirovinskih fondova prema Agrokoru beznačajna, odnosno i neposredno prije krize je bila mala, svega nešto više od 1 posto. Kada govorimo o upravljanju mirovinskim fondovima, kod ocjene uspješnosti moramo misliti na njihov dugačak horizont ulaganja i pozitivne efekte diverzifikacije portfelja. Dakle, sada govorimo o obveznim fondovima starosti 15 godina, što je već sasvim signifikantna povijest te za to vrijeme bilježimo prinose u prosjeku 5,8 posto godišnje ili oko 3,7 posto realno, što je znatno više od očekivanja na početku mirovinske reforme i među najvišima u usporedbi s prinosima mirovinskih fondova u drugim zemljama, rekao je Grbavac na jučerašnjoj  konferenciji „Zagreb – financijsko središte“.

Tvrdi kako zakonska regulativa, koja je godinama predstavljala ograničenje, više nije glavni problem.

- Mirovinski fondovi imaju u svojim portfeljima vrijednost koja predstavlja 25 posto godišnjeg BDP-a, po čemu smo lider u Srednjoj Europi, ako izuzmemo Švicarsku. U budućnosti ćemo morati više ulagati u inozemstvu, no naravno i u Hrvatskoj u skladu ulagateljskim prilikama. Istovremeno očekujemo da, paralelno s procesom uvođenja EUR-a, ponovnim dobivanjem investicijskog kreditnog rejtinga i razvojem tržišta kapitala, Hrvatska postane atraktivnija inozemnim investicijskim ulagateljima, prije svega mirovinskim fondovima. Naše društvo u cjelini ima vrlo konzervativan stav smatrajući nas i dalje portfolio investitorima i ne smatramo se kompetentnima za vođenje poslovanja izdavatelja iz različitih gospodarskih djelatnosti. Mirovinski fondovi su dugoročni ulagatelji koji ne kupuju i prodaju prečesto i s aspekta prometa Burzi nisu najzanimljiviji. Ono što našem tržištu kapitala nedostaje na strain potražnje, jest veći broj institucionalnih ulagatelja različitih kategorija. Drugi moćni i potencijalno aktivni igrač na regionalnom i međunarodnom tržištu su mirovinska društva koja će po svemu, nakon izmjena Zakona, moći ulagati i u druga mirovinska društva u inozemstvu. Znanja i kapitala za to imamo. Europska unija radi na uvođenju privatnih mirovinskih fondova. Mi takve fondove već imamo u otvorenim dobrovoljnim fondovima, samo im treba uskladiti dokumentaciju s novom EU regulativom, kad se ona usvoji, te ih početi nuditi i u inozemstvu, zaključio je Grbavac.