SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INTERVJU
 
Grgurić: Rab je stvoren za visokokvalitetan odmorišni turizam
Autor/izvor: Krešimir Butković
Datum objave: 18.05.2017. - 11:15:57
INTERVJU - Ponekad, dok sjedim na rapskom štekatu, prisjetim se Velog mista i romantične slike gradonačelnika koji sve i svakog zna. Nakon izvanrednih izbora na čelo otoka Raba došao je mladi i entuzijastični diplomirani ekonomist Nikola Grgurić.

Po uspješnoj suradnji s bivšom gradonačelnicom psihologicom Rosandom Krstinić – Guščić, predstavnicom SDP-a, na vlast je došao HDZ sa svojom koalicijom. Vladajuća struktura se promijenila i na odgovorno mjesto došao je g. Grgurić. Kao aktivista za osobe s invaliditetom do sada sam imao ostvarene odlične kontakte s političarima. Ni ovaj put nisam ostao razočaran. Gradonačelnik Grgurić je nastavio uspješnu suradnju s nama, maratonom i uložio maksimalan trud da naš plivački humanitarni događaj bude dignut na još viši nivo. Kao sportaš aktivirao je brojne rapske klubove da nam se pridruže te je na taj način omasovio ovaj događaj i skrenuo pozornost medija na nas, otok i problematiku vezanu za život odvojen od kopna. U ugodnom razgovoru uz kavu predložih mu da mu postavim još koje pitanje izvan forme maratona i da se na taj način bolje upoznam s čovjekom koji svojom pozicijom doprinosi u borbi za jednakost osoba s invaliditetom u društvu.

SEEbiz: Obiteljski ste čovjek koji uspijeva povezati dom, posao, ali i bavljenje sportom...

Grgurić: U svakom slučaju vrlo je teško povezati i međusobno uskladiti ova tri vrlo važna segmenta u životu jer uglavnom svi težimo njihovom skladnom funkcioniranju. Na žalost očekivanja i realnost često su u sukobu pa se događa da jedan ili više njih prevagnu u odnosu na ostale. Obiteljski život i funkcija gradonačelnika teško su u potpunosti uskladivi, ali odrastanjem i podučen životnim iskustvom čovjek polako počinje nalaziti smisao i pametnije birati prioritete. Naučio sam da ravnotežu treba tražiti iz dana u dan, a ključnu ulogu u njenom postizanju svakako imaju razumijevanje i beskrajna podrška moje supruge, djece i roditelja, ali i dobra organizacija. Bez toga nikada ne bih uspijevao obnašati ovu čestitu, ali istovremeno vrlo zahtjevnu javnu funkciju te im ovom prilikom beskrajno zahvaljujem.

SEEbiz: Prije nego što ste postali graonačelnikom bili ste u vrhu Imperiala. On je davno prodan Valamar Rivieri. Možete li nam reći nešto više o tome dijelu vašeg života i budućnosti hotela?

Grgurić: U Imperialu sam kroz dugogodišnji rad prošao i upoznao sve odjele unutar tvrtke, prvo kao pripravnik, potom i kao direktor Suhe Punte te pomoćnik direktora Uprave s funkcijom direktora hotelskih operacija. To je iskustvo nedvojbeno u znatnoj mjeri utjecalo na moj profesionalni razvoj i sazrijevanje te mi bez sumnje velikim dijelom omogućilo da dobijem priliku voditi Grad Rab. Bio je to istovremeno težak, ali pozitivan period u mom životu, a osjećaju zadovoljstva prvenstveno su pridonijeli ljudi – kolege s kojima je bila čast i zadovoljstvo raditi. Biti dijelom ekipe i surađivati sa ljudima koji su svojim radom ne samo prehranjivali svoje obitelji, nego i spašavali i sačuvali najvažniji gospodarski subjekt na otoku, velika je privilegija.

Dolaskom Valamara odnosno promjenom vlasništva najveće hotelske kuće na otoku - Imperiala, uvjeren sam, uz tradiciju i akumulirano iskustvo i znanje te nove ideje možemo očekivati iskorak i napredak. Prvenstveno to mislim kroz ulaganja u kvalitetu, širenje asortimana ponude, rad na kreiranju drugačijeg i još kvalitetnijeg turističkog proizvoda, a samim time i repozicioniranje tvrtke na sve zahtjevnijem turističkom tržištu. Isto mora generirati nove zadovoljnije turiste više platežne moći, a posljedično i novootvorena radna mjesta. Novi vlasnik mora svoj uspjeh tražiti u simbiozi sa lokalnim stanovništvom i društvenom zajednicom ne zaboravljajući pritom tradiciju, iskustvo i znanje sredine u koju je došao. Gradeći takve odnose, gradeći kvalitetu društvenog života na otoku kroz radna mjesta, edukacije pa i zajedničke projekte, zapravo će graditi i sebe.

SEEbiz: Mnogi govore o važnosti otoka i života na otoku. Potrebna je revitalizacija, dodatni sadržaji. Rab, naime, već godinama bilježi rast broja turista no sve slabije kotira u medijima kao turistička destinacija, sudeći po Večernjakovoj ljestvici top odredišta. Što učiniti da se poboljša vanpansionska ponuda?

Grgurić: Razvoj turizma na otoku zaista ima puno specifičnosti i nekako je ograničen kao što je i sam otok ograničen morskom granicom, reklo bi se simbolično. Razumljivo je da otok sam po sebi ima ograničavajuće faktore razvoja, ali isti ti faktori ukoliko ih se dobro iskoristi i pretvori u komparativne prednosti mogu biti prevaga i jezičac na vagi koji sam otok ističe, izdvaja i pretvara u drugačiju, specifičnu i konkurentniju turističku destinaciju.

Po mojem skromnom mišljenju ključ je u kvaliteti i posebnostima koje Grad i otok Rab zasigurno imaju i svojom poviješću, svojom kulturom, tradicijom, ali i velikim brojem prirodnih blagodati u odnosu na konkurenciju. Najveću prednost u odnosu na sve jaču konkurenciju vidim u činjenici da je Grad i otok Rab sa svim svojim mjestima i naseljima jednostavno kroz povijest živio i srećom ipak još živi sa svojim gostima i to je možda i najjači brand i komparativna prednost u odnosu na "hladan" bussinnes turizam, i upravo to nikako ne bi smjeli izgubiti i u kombinaciji s ulaganjima u podizanje kvalitete u svim segmentima vidim to kao najjači adut i garanciju u budućnosti.

Također smatram da smo u vrijeme turističkog blagostanja zaboravili korijene i način na koji smo započeli našu skoro 130-ogodišnju turističku tradiciju. Te izvorne motive dolaska gostiju potrebno je ponovno probuditi jer otok Rab je stvoren za visokokvalitetan odmorišni turizam, za top zdravstvenu destinaciju i nezaobilazne uvjete rekreacijsko sportskog vida turizma. To su potrebe koje moderan turist u „bijegu" od svakodnevnice može na Rabu upražnjavati kilometrima staza i šetnica, hektarima šuma, stotinama izvora pitke vode, rekordnim satima godišnje insolacije u nevjerojatnim uvjetima mikro klime što nam osigurava praktički cjelogodišnju mogućnost bavljenja turizmom.

Jedna od najznačajnijih naših prednosti je činjenica da je Grad Rab, ali i otok Rab jednostavno izvor umjetnosti i kulture te neprocjenjive kulturno-povijesne i sakralne baštine.

Što se tiče revitalizacije povijesne jezgre, ne smijemo zaboraviti na realizirane projekte koji su se pokazali i više nego uspješnim, s velikim potencijalom za daljnjim unapređenjem, kao što su npr. Advent na Rabu, Kantuni, Jazz festival, Stari Varoš, Uskrs. Pojedinci, a naročito brojne udruge svojim su uključivanjem velikim dijelom zaslužne za realizacije noviteta i puno atraktivnije turističke ponude i dokaz da je Rab napravio iskorak i da može još bolje. Broj noćenja na otoku Rabu ove je godine rekordan odnosno nadmašio je rekordnu 1988/89. i ponovno smo premašili 2 milijuna noćenja. Međutim čeka nas još puno posla kako bi dosegli planirani nivo Raba kao vrhunske turističke destinacije.

SEEbiz: Mladi u sve većem broju napuštaju otok. Rab već godinama investira u Radnu zonu Mišnjak. Na koji način zadržati mlade na otoku?

Grgurić: Razvoj tehnologija, otvorenost granica, veća dostupnost usudio bih se reći svijeta znatno pridonose odlasku ljudi sa otoka i to iz jednog osnovnog razloga - život na otoku je specifičan u svim segmentima. Kroz povijest su se etapno ponavljali, nazovimo ih egzodusi s otoka, u potrazi za boljim, a nerijetko i lakšim životom negdje drugdje. Na kraju krajeva i naši su roditelji odlazili „trbuhom za kruhom", ali su se vraćali. U ovom brzom okruženju i nemilosrdnoj konkurenciji nezamislivo je da se političke garniture desetljećima bave poznatim, odnosno istim projektima bez da ih se završava. Jedan takav primjer je i Radna zona Mišnjak koja se gradi petnaestak godina. Sretan sam i zadovoljan da je projekt potpuno pripremljen, da je financijska konstrukcija definirana i da je procijenjeni period za završetak cca. šest mjeseci od trenutka početka radova, prema planu od jeseni 2017. Dakle, projekti i investicije donose dodanu vrijednost koja podrazumijeva potrebu otvaranja novih radnih mjesta, a nova radna mjesta znače život za nas otočane.

SEEbiz: Koji su prioriteti grada?

Grgurić: U dvije godine uspjeli smo stabilizirati gradski proračun te pripremiti projekte za realizaciju što je iznad realnih očekivanja, na što sam izuzetno ponosan. Konkretno mislim na projekte uređenja Donje ulice, pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta te sanacije i zatvaranja odlagališta otpada, sportskog kompleksa u Palitu, radne zone Mišnjak, koja će nam omogućiti bolje i kvalitetnije razvijanje gospodarstva, ali i premještanje dosadašnjih postrojenja iz naseljenih područja, a njihova realizacija se očekuje nakon ljetne sezone. Prioritet nam je i održavati i unapređivati dosadašnje projekte koji su se pokazali uspješnima, ali prije svega održavanje pozitivnog okruženja, boljih međusobnih odnosa, atmosfere dijaloga i uvažavanja u čemu smo osjetno napredovali. Ova Gradska uprava učinila je nakon višegodišnjeg perioda veliki iskorak u komunikaciji i suradnji prema drugim jedinicama lokalne samouprave, županijskim i državnim institucijama. Bez lažne skromnosti, uspjeli smo otvoriti brojna „zaključana" vrata na koja smo naišli i otvoriti prijeko potreban dijalog u rješavanju zajedničkih problema. Prioritetima se svakako pridružuje nastavak rada na poboljšanju standarda zdravstva, socijalne skrbi, školstva, predškolskog odgoja, sporta i kulture, što smo već u nekim dijelovima unaprijedili.

SEEbiz: Rabljani su podijeljeni oko zahvata na plažama te nasipavanja istih. Nameće se i pitanje koncesija. Poznata Rabljanka, operna pjevačica Dunja Vejzović, pokrenula je građansku inicijativu protiv nasipavanja i mijenjanja obalne linije. Kako pomiriti strane?

Grgurić: Najveći uzrok nesporazuma i strahova oko Projekta uređenja plaža je način na koji se u projekt ušlo od strane bivše gradonačelnice Rosande Krstinić Gušćić i dogradonačelnika Nenada Debelića, i tada odgovornih ljudi u gradskoj upravi, s obzirom da je potpuno promašen i nezakonit. O tome govori i nepripremljena prostorno planska dokumentacija što je temelj za potpisivanje ugovora o Projektu, zatim izostanak javne tribine, potpuno krivi i neprihvatljiv projektni zadatak koji uključuje devastaciju obale ispod povijesne jezgre grada Raba brojnim umjetnim otocima, grijanim bazenima i kapacitetom od nekoliko tisuća novih kupališnih mjesta, s rasvjetom u moru, a moram spomenuti i izostanak uključivanja Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci u izradi projekta.Preuzimanjem dužnosti gradonačelnika izmijenjen je projektni zadatak – smanjen je obuhvat na predio koji je sada betoniran i nasipan te devastiran i neprimjeren. U proces izrade Projekta uključen je Konzervatorski odjel u Rijeci, od strane Grada izrađena je Krajobrazna studija koja je dobila suglasnost nadležnog tijela. Odrađene su javne prezentacije nekoliko radnih verzija Projekta, a sve u cilju uključivanja šireg kruga javnosti.

Što se tiče straha od zatvaranja plaža, stav je i uvjet i mene kao Gradonačelnika, i ove Gradske uprave da iste moraju biti i bit će javne i jednako dostupne svima, bez zatvaranja i ograđivanja što je i definirano Prostornim planom Županije, Pravilnikom o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati (Narodne novine br 50/95), te samim Projektom u kojem je to također decidirano navedeno. Prostorni plan Grada Raba koji regulira uređenje plaža izrađen je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i kao takav je dobio suglasnost svih potrebnih institucija.

Na postupak eventualnog koncesioniranja Grad Rab daje svoju suglasnost i mišljenje i na taj način također utječe na izdavanje istih, iako postupak dodjele koncesija provodi i daje županija.

Projekt uređenja plaža podrazumijeva maksimalno vođenje brige o prirodi, uređenje betoniranih i devastiranih dijelova plaža koje ćemo pokušati urediti koristeći pritom najvećim dijelom prirodne materijale s tog područja, kako bi one plaže koje su trenutno u nereprezentativnom i devastiranom stanju poprimile izgled kakav naš otok, mještani i njihovi gosti zaslužuju. Što se tiče podijeljenosti Rabljana oko zahvata na plažama mogu samo reći da je ponekad teško vidjeti pozitivno, ako imamo negativan pogled na svijet. Smatram da moramo prestati biti pesimistični i postati svjesni onoga što imamo, što smo napravili i koliko smo napredovali.