SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
VODA
 
Gubici u vodoopskrbnoj mreži u Hrvatskoj u prosjeku iznose 49%
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 08.09.2017. - 16:31:00
Zadnja izmjena: 08.09.2017. - 19:21:44
ZAGREB - Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg u petak je sudjelovao na konferenciji "Voda - najvrjedniji resurs budućnosti" te istaknuo kako gubitci u vodoopskrbnoj mreži u Hrvatskoj u prosjeku iznose 49 posto što je tri posto više nego prije tri godine što znači da ministarstvo i Hrvatske vode definitivno moraju poduzeti intenzivne napore u pripremi projekata kako bi se ti gubici sanirali i postigli određeni zadovoljavajući podaci koji će biti u prosjeku ostalih zemalja EU. 
Na konferenciji u zagrebačkom hotelu Westin upravo je problem s gubicima u vodoopskrbnoj mreži jedna od dominantnih tema. 

Zamoljen da komentira što u dijelovima Hrvatske ima gubitaka od čak 94 posto, primjerice, u dijelovima Like, i je li to zbog zastarjelih cijevi ili i zbog ilegalnih priključaka, Šiljeg je rekao da je dominantan uzrok gubitaka vode zastarjela i nekvalitetna vodoopskrbna mreža. Međutim, dodao je, svakako treba naglasiti da postoji i neovlaštena potrošnja, posebno u vodovodima s visoko izraženim gubicima.

Upitan kako komentira "slučaj Sinja" gdje je otkriveno da se ispuštaju fekalije u rijeku Cetinu čijom vodom se opskrbljuje dobar dio Dalmacije, sinjsko područje i otoci, Šiljeg je rekao da je to jedan od primjera koji pokazuje koliko je bitno da od 1,05 milijardi eura koje imamo danas na raspolaganju za projekte u vodno-komunalnom sektoru usmjerimo upravo na takve situacije.

"Znamo i cijenimo da je rijeka Cetina jedna od naših glavnih vodoopskrbnih izvora tako da je ministarstvo sa svojim inspekcijskim službama već krenulo u akciju i vjerujem da ćemo vrlo brzo ići i sa konkretnim prijedlozima i rješenjima za taj slučaj", poručio je Šiljeg.

Zamoljen da komentira što je ministarstvo iznijelo dva prijedloga izmjene Zakona o naplati voda te može li se od 1. siječnja iduće godine očekivati potencijalno povećanje cijene od 10 do 30 posto, Šiljeg je odgovorio da su vrlo intenzivne komunikacije i u Ministarstvu zaštite okoliša i u Hrvatskim vodama i kod njihovih partnera isporučitelja vodno-komunalnih usluga te da građani neće osjetiti povećanje cijene vode u idućoj godini.

"Mogu naglasiti i potvrditi da građani neće osjetiti povećanje cijene vode u idućoj godini", poručio je Šiljeg, ali i dodao kako postoje vrlo striktne obaveze prema EU koje ih prisiljavaju da vrlo hitno, u zakonodavnom smislu, krenu u izmjenu glavnih vodnih zakona poručivši da je prioritet ministarstva da građani ne osjete povećanje cijene vode kao posljedicu izmjene vodno-komunalnih zakona.  

Hrvatsku zastupnicu u Europskom parlamentu Ivanu Maletić novinari su pitali brinemo li se u Hrvatskoj dovoljno o vodi jer ima i čudnih primjera ispuštanja fekalija u more, a ona je odgovorila da se moramo brinuti još više, ali i dodala da su za to potrebna ulaganja.

Srećom, imamo izdvojena sredstva iz europskih fondova, milijardu eura, za razdoblje 2014.-2020. To je sedam i pol milijardi kuna. Naravno, potrebe su i veće od toga, ali to je već jako dobro kako bi mogli napraviti puno u našoj i vodoopskrbi i pročišćavanju voda te urediti ukupan sustav. Uz to, imamo 200 milijuna eura za zaštitu od poplava, tako da mislim da ćemo se nakon 2020., ako ozbiljno prionemo na pripremu projekata i provedbu, podići na jako dobru razinu", istaknula je Maletić.

Rekla je da će se taj novac razlagati na pojedine projekte u gradovima, općinama i županijama koje su najugroženije.
Tamo gdje Hrvatske vode i ministarstvo ocijene da je najmanja opskrbljenost kućanstava vodom i da je vodovod u najlošijem stanju, tamo će se brzo sanirati i djelovati, a onda i drugdje jer nigdje nije sto posto uređeno, objasnila je Maletić.

"Vidjeli smo da su gubitci vode veliki i na tome treba hitno raditi jer zapravo tu su naše najveće uštede. Nema nikakve potrebe za rastom cijena ako možemo uštedjeti da ne gubimo vodu", poručila je. 

Predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije Ivan Jukić rekao je da nastoje ulagati najviše u razvoj te istaknuo da su zadnjih par godina najviše radili na razvoju odvodnje, na izgradnji pročišćivača, što se i dokazuje na par velikih projekata koji su sada u tijeku u Hrvatskoj. Dodao je da je oko milijardu kuna trenutno u opticaju na izgradnji tri velika pročišćivača u Osijeku, Vukovaru i Poreču, a u pripremi je i u Rijeci.
Zamoljen da komentira situaciju u Sinju gdje se fekalije ispuštaju u rijeku, rekao je da tu treba hitno sanirati i popraviti.

"Činjenica je da u našem sustavu postoje i tvrtke koje se bave vodoopskrbom i odvodnjom, a koje nisu dovoljno dobro organizirane i  nemaju dovoljno znanja da se time bave i zbog toga i postoje udruženja poput našega (...). Takve stvari definitivno treba sprječavati s edukacijom i s ulaganjem sredstava na pametan način", rekao je Jukić te dodao kako nije upoznat sa detaljima tog slučaja.

Objašnjavajući zašto je grupacija kojoj je na čelu prva reagirala na potencijalno poskupljenje vode, Jukić je rekao da je grupacija reagirala isključivo prema potencijalnim opasnostima koje bi se mogle dogoditi na zakon iz 2010., ali i dodao da je vrlo mala šansa, skoro nikakva da će poskupjeti voda s obzirom da se radi o dobrim modelima obračuna naknade za korištenje voda. Poručio je kako vjeruje da će naći pravedno rješenje, a to su prvenstveno investicije u vodoopskrbu, pogotovo u većim gradovima, kao što su Zagreb, Osijek i Rijeka gdje je neki sustav izgrađen još prije 1946.

Organizatori konferencije "Voda - Najvrjedniji resurs budućnosti" su časopis Komunal i Centar za razvoj i marketing, a partneri u organizaciji su Hrvatsko društvo za zaštitu voda, Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije, Hrvatske vode i tvrtka Tehnix. 

Glavni urednik časopisa Komunal Marijan Kavran istaknuo je da je na konferenciji više od 250 sudionika, te da će se osim temama vezanim uz dnevnu politiku, baviti i važnim strukovnim temama, poput smanjenja gubitaka u vodoopskrbi i korištenje europskih fondova. Raspravljat će i o tome koliko će eventualno smanjenje broja županija ili općina utjecati na učinkovitost komunalnog sektora, dodao je.