SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROCJENE
 
Gvozdenović: Turizam će u crnogorskom BDP-u učestvovati sa više od 30%
Autor/izvor: SEEbiz / CdM
Datum objave: 24.10.2015. - 19:29:37
BUDVA - Turizam predstavlja ključnu ekonomsku granu u Crnoj Gori koja će do 2024. godine učestvovati sa više od 30 odsto u BDP-u, rekao je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, učestvujući na panelu na tu temu, a u okviru konferencije Efikasnost pristupanja Evropskoj uniji EU i unapređenje regionalne konkurentnosti u Budvi.
On smatra da je dosta urađeno na razvoju turizma u Crnoj Gori, ali da predstoji još mnogo posla.

"Stvaramo konkurentske elemente koji treba da bolje pozicioniraju Crnu Goru na mapi svjetskih destinacija, što će omogućiti da gotovo pola stanovnika naše zemlje živi od turizma", rekao je Gvozdenović.

Zato je, dodaje, potrebno da turistički privrednici intenzivno rade na unapređenju svojih kapaciteta. Sinergija države, lokalne uprave i privrede daće rezultate na ovom polju, ubijeđen je ministar.

Država je do sada identifikovala kvalitetne investitore za ulaganje u rizorte, poput Amana, Luštica Developmenta, Adriatic Marinas, sa kojima postoji odlična saradnja, a ministar je najavio dolazak u kratkom roku još dva brenda iz ove oblasti koji, kako je rekao, spadaju u sam vrh međunarodnog ugostiteljstva.

On je zatim govorio o naporima Vlade da kreira povoljne uslove za ulaganje u crnogorski turizam, prije svega poreskom politikom koja podstiče izgradnju smještajnih kapaciteta sa pet zvjezdica.

"Hoteli visoke kategorije su neophodan preduslov za cjelogodišnju sezonu i radi se na dogovaranju povoljnih kreditnih linija za izgradnju još 76 ovakvih objekata", istakao je Gvozdenović.

Takođe je govorio o planiranim ulaganjima u sjever države, gdje će se razviti nova turistička infrastuktura. Ocijenio je da je pitanje bolje saobraćajne povezanosti jedno od ključnih za razvoj turizma Crne Gore i regije.

Vesna Kovač iz resornog ministarstva Vlade Srbije istakla je da turizam BDP-u te zemlje doprinosi sa 5,4 odsto.

"Želja nam je da u narednom periodu taj procenat udvostručimo", rekla je ona.

Dodala je da je plan da se u turističkom smislu valorizuje kulturno nasljeđe Srbije duž rijeke Dunav, te da se dodatno ojača kongresni turizam unapređenjem kapaciteta Centra Sava i gradnjom novih u okviru projekta Beograd na vodi.

Profesor Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković kazao je da su kadrovski problemi i upravljanje resursima ključni izazovi u ovom sektoru.

"Naročito je potrebno reformisati srednješkolsko obrazovanje koje u ovoj oblasti pruža opšte znanje a premalo vještina, što sve nije u skladu sa potrebama poslodavaca", rekao je on, dodajući da se u visokoškolskom obrazovanju radi na tome da praksa postane obavezni dio studija.

Posebno se osvrnuo na probleme malih hotela kojima nedostaju povoljna sredstva finansiranja. Njegova je poruka da je potrebno umrežavanje turističkih privreda u regionu što će dovesti do produženja sezone.

Dejan Stanojević, direktor Specijalne bolnice Merkur, Vrnjačka banja, govorio je o perspektivama banjskog turizma Srbije, koju krasi 400 izvora mineralnih voda, što je brojka među najvećim u Evropi. Od svih noćenja koja se ostvare u ovoj zemlji, 42 odsto je u banjama, pa je, smatra on, taj vid turizma jedna od najboljih šansi za razvoj cjelokupnog sektora.

Nemanja Nikolić, UTIP Crna Gora, najavio da će početkom naredne godine podgorička turistička ponuda biti obogaćena hotelom koji će poslovati pod brendom Hilton. Prema njegovim riječima, da bi se unaprijedio turizam, pred državom je da riješi probleme obrazovanja radne snage, infrastrukture, ambijenta za investicije, donese strategiju razvoja i ostale politike uskladi sa njom, a da privrednicima ostaje da rade na konkurentnosti i pruže što kvalitetniju uslugu gostima.

Miroslav Dragićević, predsjednik Horwath Consulting iz Hrvatske, kazao je da je turizam na globalnom nivou dosegao cifru od milijarde internacionalnih dolazaka, a da se u narednih 20 godina očekuje da će taj broj biti dvostruko veći.

"Dio"turističkog kolača" koji je nekada pripadao SFRJ, iznosio je 1,5 odsto. Sada je na državama koje su nastale raspadom Jugoslavije da rade na infrastrukturi i kapacitetima da bi uzele svoj dio globalnog turizma, a tome će im doprinijeti valorizacija kulturnih i prirodnih dobara", rekao je on.

Prema njegovim riječima, jedino je Crna Gora od zemalja regije sigurno zakoračila pravim putem, razvijanjem turizma po, kako je kazao arapskom modelu, što će, smatra, donijeti značajne rezultate.

On se založio za formiranje virtuelnog regionalnog ministarstva turizma čiji bi glavni zadatak bilo rješavanje problema dostupnosti i stvaranje velikog jedinstvenog tržišta od Zapadnog Balkana.

"Vjerujem da bi turizam i infrastruktura mogli biti razlozi nove saradnje i reintegracije regije zarad njene samoodrživosti", rekao je Dragićević.