SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
IPO
 
HAC se priprema za incijalnu javnu ponudu
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 05.10.2018. - 12:28:41
ZAGREB - Novi prijedlog Zakona o obveznim mirovinskim fondovima napokon će omogućiti lakše ulaganje obveznih mirovinskih fondova u velike infrastrukturne projekte, a budući da se na kraju očuvao i drugi mirovinski stup, mirovincima je sada napokon otvoren put za kupnju dijela Hrvatskih autocesta.

Priču je u srijedu na koalicijskom sastanku u Banskim dvorima aktualizirao Radimir Čačić, predsjednik Reformista i varaždinski župan, a kako doznaje Jutarnji list, u Vladi su skloni ići s inicijalnom javnom ponudom dionica (IPO) tvrtke HAC.

Čačić je o IPO-u HAC-a i ranije govorio, bila je to i ideja bivšeg SDP-ova ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, o tome intenzivno već dvije godine razmišlja i sadašnji HDZ-ov resorni ministar Oleg Butković, a i sami mirovinci javno su izrazili želju da ulažu novac u domaću infrastrukturu.

- Domaći mirovinski fondovi ranije su odbijali ozbiljan razgovor o tome, a sada su javno obznanili da su zainteresirani jer novca imaju, prinosi su niži i država ne smije propustiti trenutak da 50 posto HAC-a proda mirovinskim fondovima uz ugovorno pravo prvokupa, da se ne dogodi da mirovinski fondovi to poslije preprodaju nekom drugom - pojašnjava Čačić svoj stav koji je iznio i na koalicijskom sastanku u srijedu.

Dodaje kako je rekao kolegama da se o tome mora početi ozbiljno razmišljati jer samo prodaja 50 posto HAC-a donosi smanjenje od 450 do 500 milijuna kuna na opterećenju plaćanja kamata, a time bi se smanjio i javni dug.

Ne samo da su ga u Vladi čuli, nego se, doznajemo, o tome ozbiljno razmišlja. No, ipak ne u onom opsegu u kojem bi htjeli mirovinski fondovi i bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić. Naime, neslužbeno, naši sugovornici iz Vlade poručuju da se već dulje vrijeme razgovara s predstavnicima mirovinskih fondova o ovom ulaganju, no ideja je da se kroz IPO mirovinskim fondovima proda od 20 do najviše 30 posto HAC-a. Naime, u Vladi žele izbjeći bilo kakvu opasnost da neki privatni investitor daljnjim dokupom postane većinski vlasnik tvrtke koja upravlja autocestama. Naši sugovornici u Vladi tvrde kako bi se time ojačali mirovinski fondovi, a HAC bi dobio svježi kapital. Prema njihovim riječima, nakon što je uspješno provedeno financijsko restrukturiranje cestovnog sektora bilo bi pravo vrijeme za djelomičnu privatizaciju HAC-a.

Provođenjem IPO-a mirovinskim fondovima bi se omogućilo investiranje na domaćem tržištu, a kroz sigurnu dobit to bi bilo zdravo ulaganje u mirovine građana. Bilo bi i pozitivno za građane investitore koji bi imali sigurnu dobit. S druge strane, na dobitku bi bila i država i HAC, koji bi na ovaj način došao do svježeg kapitala koji bi mogao uložiti u nove investicije, gradnju ili održavanje. No, upozoravaju nas sugovornici, problem je što država ne može samo tako mirovincima dati do 30 posto HAC-a, nego se mora raspisati javna ponuda na koju se mogu javiti i drugi fondovi, građani, ali i drugi investitori. Nadalje, prije eventualne privatizacije trebalo bi ugasiti tvrtku Autocesta Rijeka - Zagreb koja sada upravlja istoimenom prometnicom kako bi sve autoceste koje nisu pod koncesijom bile pod HAC-om. Na taj način bi izvan HAC-a bili samo Istarski ipsilon i autocesta Zagreb - Macelj. Prema našim informacijama, u cijeli ovaj proces Vlada bi mogla krenuti tijekom sljedeće godine.

A i u mirovinskim fondovima, kako doznajemo, zainteresirani su za ulaganja.

- Mirovinski fondovi su zainteresirani za ulaganja u infrastrukturne projekte kao što su energetika i privatizacija autocesta te ulaganja u kvalitetna poduzeća, za koja vjerujemo da će fondu donijeti dugoročan prinos i korist za njegove članove. Bez sudjelovanja obveznih mirovinskih fondova u privatizaciji autocesta jedino bi strani investitori mogli uložiti tako velike iznose za HAC, a mi smatramo da je u interesu i HAC-a i hrvatskih građana da se nacionalna štednja koju čuvaju OMF-ovi uloži u tako važan, dugoročan projekt. Naravno, ulaganja mirovinskih fondova ne moraju isključivati ulaganja drugih investitora, nego bi ih mogla i potaknutii - odgovorili su nam iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima na mogućnost ulaganja obveznih mirovinskih fondova u HAC.

- Ako bi obvezni mirovinski fondovi dobili mogućnost povećanog ulaganja u nacionalno gospodarstvo i budu li transakcije strukturirane tako da zadovoljavaju standarde i kriterije ulaganja mirovinskih fondova, korist bi bila višestruka: javni dug bi se mogao smanjiti za oko 5,3 posto BDP-a, trošak kamata koje plaća država smanjio bi se za oko 820 milijuna kuna godišnje, a otvorila bi se i mogućnost za daljnje dokapitalizacije i razvoj kompanija uz unapređenje korporativnog upravljanja te transparentnosti poslovanja. Već samo smanjenje troška kamata bilo bi pritom približno dovoljno da se na taj način kompenzira budući trošak dodatka na mirovine - poručili su iz UMFO-a.

Naime, lakše ulaganje obveznih mirovinskih fondova u velike infrastrukture projekte omogućit će novi prijedlog Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koji je u javnom savjetovanju. Člankom 9. tog zakona se, naime, definira nova klasa imovine - prenosivi dužnički i/ili prenosivi vlasnički vrijednosni papiri čijeg je izdavatelja Vlada klasificirala kao namjenskog izdavatelja u financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Hrvatske. U obrazloženju tih izmjena se navodi da su infrastrukturni projekti prepoznati "kao zasebna klasa imovine, zbog prirode samih infrastrukturnih projekata, koji se razlikuju od tradicionalnih klasa imovine u aspektima kao što su izloženost različitim faktorima rizika, učestalost vrednovanja, dugoročniji horizont ulaganja te njihova nelikvidnost".

Osim toga, navodi se, "infrastrukturni projekti su u pravilu velike investicije koje iziskuju i veliki kapital te bi mirovinska društva ulaganjem, primjerice u vlasnički kapital takvih projekata prema postojećem zakonu, iskoristila veliki dio limita predviđenog za ulaganje u vlasničke vrijednosne papire". Stoga se člankom 10. povećava mogućnost ulaganja mirovinskih fondova na domaćem tržištu te se daje "dodatan poticaj razvoju hrvatskoga gospodarstva", budući da je dosadašnja praksa u takvim investicijama pokazala kako ograničenje od maksimalno dva posto neto imovine (Net Asset Value - NAV) nije dovoljno za realizaciju velikog dijela projekata, posebice kada se radi o većim i značajnijim projektima. Ovim prijedlogom zakona se zato predlaže povećati udio mogućeg stjecanja u vlasništvu iznad 20 posto izdanja takvih velikih projekata, ili ulaganjem u strane vlasničke vrijednosne papire.