SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INVESTICIJE
 
HEP i Ina najavljuju investicije
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 25.01.2017. - 15:57:13
ZAGREB - HEP će modernizirati i revitalizirati hidroelektrane, Ina planira širenje poslovanja, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nastavit će isticati važnost obnovljivih izvora energije, neki su od naglasaka s konferencije Nova energetska strategija, održane u srijedu u organizaciji Jutarnjeg lista.

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović kazao je kako je hrvatska energetska strategija u izradi te da Vlada želi povećanje udjela obnovljivih izvora energije.

"Na njima Hrvatska može graditi energetsku strategiju. Možemo biti europski lider u jačanju energetskog sektora", rekao je Dobrović. 
Iako je danas u prvom planu visoka cijena energije iz obnovljivih izvora u odnosu na konvencionalno proizvedenu, ta razlika nije toliko drastična pribroje li se vanjski troškovi koji rezultiraju sve većim zagađenjem i elementarnim nepogodama, dodao je. 

HEP planira obnovu hidroelektrana

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Perica Jukić istaknuo je da HEP ima projekte koje će uklopiti u nacionalnu energetsku strategiju. HEP će prvenstveno raditi na revitalizaciji i modernizaciji hidroelektrana u što ulaže 3,5 milijarde kuna do 2022. godine pri čemu će instalirani kapacitet porasti za 150 megavata, a u planu je i gradnja visokoučinkovitih kogeneracija, rekao je.
"Nove proizvodne kapacitete treba graditi oprezno, jer bi se moglo dogoditi da zbog velikih troškova gradnje konačna prodajna cijena bude iznad tržišne. U tom bismo slučaju imali velikih problema. Zato smo se opredijelili za revitalizacije koje zahtijevaju manje novca", rekao je Jukić.
Dodao je da HEP priprema veliki projekt hidroenergetskog sustava Kosinj - Senj s 480 megavata instalirane snage i da će u realizaciju uključiti najviše domaćih proizvođača.

Jukić kaže da HEP posluje dobro, prvenstveno zbog dobrog korporativnog upravljanja te da drži 85 posto domaćeg tržišta električnom energijom od čega je najveći dio domaća proizvodnja, a manji dio uvoz.   

Aldott: i nafta ima budućnost, Ina planira ulaganja

Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott smatra kako, usprkos inzistiranju na "čistim" energijama, budućnost ima i naftna industrija.
Istaknuo je kako u Hrvatskoj i regiji plin trenutno nije toliko jak biznis kao nafta. U Hrvatskoj i regiji potrošnja odnosno potražnja za naftnim prerađevinama u zadnje je vrijeme pala za par posto, za razliku od plina za kojim je pala za trećinu.  
Smeta ga "usporena hrvatska birokracija", jer, kako je rekao, od otkrića nalazišta do eksploatacije protekne tri, četiri ili pet godina, a u svijetu jedna do dvije godine.
Komentirajući Inino poslovanje zadnjih godina Aldott je rekao kako je tvrtka još 2010. godine definirala strategiju s naglaskom zadržavanja kupaca.
Prvi dio investicijskog ciklusa bio je na maloprodaji, pa danas imamo daleko najbolju i najveću mrežu u Hrvatskoj, s 220 modernih postaja i držimo od 50 do 55 posto tržišta, rekao je Aldott. Kao drugu važnu stvar istaknuo je veleprodaju u kojoj je po njegovim riječima bilo bitno zadržati tržišni udjel koji je danas 70 posto. 
U pogledu rafinerija, kazao je kako se Ina "zbog ekonomskih razloga želi fokusirati na jedan pogon, a izabran je riječki, jer je ta rafinerija veća i sofisticiranija od sisačke".
Aldott je rekao kako je Ina dosad puno investirala u rafinerije, ali i kako do 2030. godine može biti isplativ još jedan investicijski ciklus u rafinerije.
Ina planira velik razvoj u naftnom biznisu, čak i u usporedbi s nekim drugim jakim kompanijama u Europi, odnosno povećanje poslovanja za oko 45 posto u sljedećih pet godina, rekao je Altott.
Ina će, kaže Aldott, nastojati povećati proizvodnju i rezerve.   
Ocijenio je da 2009. i  2010. godine kompanija nije bila u dobrom stanju te da je u nju zadnjih 10 godina investirano približno 15 milijardi kuna.
Ina po njegovoj ocjeni dobro posluje unatoč trima velikim šokovima: gubitku postrojenja u Siriji, poreznoj regulativi i problemima poput plinskog biznisa te smanjenju cijena energenata.