SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TEČAJNE RAZLIKE
 
HNB lani poslovao s višestruko manjom dobiti
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 06.07.2017. - 11:08:42
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) prošlu je godinu završila s dobiti od 42,11 milijuna kuna, što je znatno manje nego u godini ranije, kada je njezina dobit dosegnula 2,03 milijarde kuna, pokazuje godišnje izvješće središnje banke.

Od prošlogodišnje će dobiti središnje banke u državni proračun biti doznačeno 33,69 milijuna kuna, naprema 483 milijuna kuna godinu ranije.

Godišnje izvješće pokazuje i da je u opće pričuve raspoređeno 8,4 milijuna kuna, dok je godinu dana prije taj iznos dosegnuo 1,5 milijardi kuna.

Znatno manji višak prihoda nad rashodima u prošloj godini, 42,11 milijun kuna naspram 2,03 milijarde kuna u 2015. godini, revizor financijskih izvješća HNB-a, revizorska kuća KPMG objašnjava prije svega utjecajem tečajnih razlika.

Višak prihoda nad rashodima za 2016. godinu manji je u odnosu na višak prihoda nad rashodima za 2015. najvećim dijelom zbog utjecaja nerealiziranih neto tečajnih razlika koje su za 2016. negativne i iznose 278,96 milijuna kuna, a za 2015. ostvarene su pozitivne nerealizirane neto tečajne razlike u iznosu od 1,55 milijardi kuna, navodi se u bilješkama neovisnog revizora.

Po podacima iz godišnjeg izvješća, ukupne međunarodne pričuve HNB-a posljednjeg dana 2016. godine iznosile su 13,5 milijardi kuna, što je za 1,4 posto ili 192,6 milijuna eura manje nego godinu ranije.

Neto međunarodne pričuve, u koje nisu uključeni devizna obvezna pričuva, SDR-i kod MMF-a, sredstva Europske komisije, sredstva Ministarstva financija, kao ni ulaganja u repo poslove, uvećane su u 2016. za 9,1 posto ili milijardu eura, na 12,16 milijardi eura.

Središnja je banka i u 2016. godini ostvarila pozitivan rezultat - ukupno je ulaganjima neto međunarodnih pričuva ostvaren prihod od 80,83 milijuna eura, navodi se uz ostalo u izvješću.

Tijekom 2016. broj kreditnih institucija u zemlji smanjio se za dvije pa ih je na kraju godine bilo 31, od čega 26 banaka i pet stambenih štedionica. Osim toga, poslovala je i jedna podružnica kreditne institucije iz EU-a, dok je više od stotinu kreditnih institucija iz EU-a (i Europskoga gospodarskog prostora) ostvarilo pravo na slobodu pružanja usluga, obavijestivši HNB o neposrednom pružanju uzajamno priznatih usluga na području RH.

U 2016. imovina banaka smanjila se za 1,7 posto, stoga se 5. godinu zaredom nastavio trend njezina blagog pada. Udio loših kredita smanjio se drugu godinu zaredom, i to sa 16,7 posto s kraja 2015., na 13,8 posto na kraju 2016.

U sklopu supervizije kreditnih institucija, tijekom 2016. godine HNB je izdao 25 izvješća o procjeni rizičnosti poslovanja za kreditne institucije.

Na osnovi kontinuiranog praćenja kreditnih institucija tijekom 2016. godine izdano je 46 rješenja za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti u poslovanju ili poboljšanja stanja u banci, navodi se između ostaloga u izvješću.

Nastavak ekspanzivne monetarne politike

HNB je i u 2016. vodio ekspanzivnu monetarnu politiku, koja je bila dodatno osnažena uvođenjem strukturnih repo operacija kojima se bankama osigurava dugoročna kunska likvidnost.

Prošle godine, naime, HNB je bankama na četiri aukcije ukupno plasirao oko milijardu kuna, pri čemu je kamatna stopa na prve dvije aukcije iznosila 1,8 posto, dok je na druge dvije aukcije spuštena na 1,4 posto.

Hrvatska narodna banka nastavila je bankama plasirati kratkoročna kunska sredstva na rok od sedam dana putem redovitih tjednih obratnih repo operacija. Neto otkupljenim devizama u iznosu od 866,5 milijuna eura kreirano je 6,5 milijardi kuna.

Kako ističu iz HNB-a, ekspanzivnost monetarne politike najbolje se ogleda u velikom višku kunske likvidnosti, koji je u 2016. u prosjeku iznosio 7,6 milijardi kuna, što je gotovo za milijardu više nego godinu prije i sedam puta više nego u pretkriznoj godini 2008.

Većina prigovora potrošača zbog kredita u francima

Središnja banka u izvješću navodi i kako su se tijekom prošle godine aktivnosti usmjerene na zaštitu potrošača uvelike odnosile na primjenu zakonskih odredbi kojima je regulirana konverzija kredita u švicarskim francima.

Tako se od ukupno 1.370 prigovora potrošača koliko ih je HNB zaprimio prošle godine, najveći broj, 732, odnosio na proces konverzije kredita u francima, dok su se ostali prigovori najčešće odnosili na naknade za prijevremeno zatvaranje kredita, ovrhe ili blokade računa, a manje na visinu kamatnih stopa, prodaju potraživanja, uvjete ugovaranja moratorija, neodobravanje kredita, itd.

Banke su u prošloj godini intenzivirale i otpise i prodaju plasmana, zamjećuje se u izvješću.

Veći dio otpisa povezan je s konverzijama kredita indeksiranih uz švicarski franak, u sklopu kojega su banke ukupno otpisale 6 milijardi kuna, od čega je 5 milijardi otpisano u 2016. godini, a preostali dio krajem 2015. godine.

Lani su banke ukupno prodale 6 milijardi kuna većinom nenaplativih plasmana, a središnja banka u izvješću navodi nekoliko činitelja koji su potaknuli trend rasta prodaje. "Prvo, posljednjih nekoliko godina banke su značajno povećavale rezervacije za nenaplativa potraživanja nakon što je HNB postrožio regulativu za pokriće neprihodonosnih plasmana rezervacijama. Dodatno, poslovne strategije banaka majki domaćih banaka posljednjih godina usmjerene su na čišćenje bilanca prodajom loših plasmana, a s dolaskom kompanija specijaliziranih za otkup takvih plasmana na domaće tržište povećala se i potražnja za tim oblikom transakcija", navodi se uz ostalo u izvješću.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.