SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
OČEKIVANJA
 
HNB očekuje da će Hrvatska uvesti euro 2023.
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 06.11.2019. - 17:10:22
RIJEKA - Hrvatska je u srpnju ove godine poslala pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam ERM2 (European Exchange Rate Mechanism), što je prvi korak prema formalnom uvođenju eura.

U tom mehanizmu, koji je preduvjet za uvođenje eura, mora se provesti minimalno dvije godine. Planiramo do proljeća, odnosno ljeta iduće godine, ispuniti sve obveze koje smo sami sebi postavili u tom pismu namjere, i taj proces sada teče. Vjerujemo da ćemo u travnju ili svibnju iduće godine biti u mogućnosti reći da smo sve te obveze ispunili. Europska komisija i Europska središnja banka će to morati evaluirati, izaći s izvješćem, i ukoliko ono bude pozitivno trebali bismo dobiti zeleno svjetlo, te u najboljem mogućem scenariju u ljeto 2020. ući u tečajni mehanizam ERM2, potvrdio je viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend koji je jučer u HGK Županijskoj komori Rijeka govorio o uvođenju eura u Hrvatskoj.

Na pitanje, kada ćemo onda točno uvesti euro, veli da ne može dati definitivan odgovor, no ako bi se stvari kretale najbržim mogućim tokom, to bi, kaže, bila 2023. ili 2024. godina.

- Ne bih rekao da je put prema euru ugrožen s obzirom na projekcije. Javni dug u odnosu na BDP i dalje je u padu, a Hrvatska je u protekle dvije do tri godine među zemljama EU-a koje imaju najdinamičnije smanjenje tog pokazatelja, obrazložio je.

Na pitanje može li izborna godina zbog povećane potrošnje države, to poremetiti, Faulend veli da može mrvicu usporiti.

- Izborna godina može možda mrvicu usporiti dinamiku tog smanjenja, ali ne može, ili vrlo teško može, preokrenuti ovaj trend koji već postoji protekle dvije do tri godine, potvrdio je Faulend.

Viceguverner HNB-a kaže da je najveća korist ukidanje valutnih rizika, smanjenje kamata, regulatornog troška, transakcijskih troškova, što koristi svim sektorima.

Veli da koristi od eura imaju trajni karakter, za razliku od troškova koji su jednokratni kao, primjerice, rizik od povećanja cijena, iako se više radi o percepciji jer stvarna statistika pokazuje da se cijene nigdje nisu ozbiljnije povećale zbog eura. No, protiv percepcije se teško boriti, a ona ovisi o tome ako primjerice skoče cijene čestih proizvoda, kave i slično, kaže Faulend, dodajući da ankete pokazuju da 80 posto stanovništva, s obzirom na ispitanu populaciju, očekuje da će Hrvatska u sljedećih 10 godina uvesti euro.

Vidoje Vujić, predsjednik riječkog HGK-a također je komentirao uvođenje eura, a na pitanje, hoće li nam zbog eura porasti cijene, rekao je da su to »priče za malu djecu«.

- Neće doći ni do kakvog povećanja. Mi imamo današnje cijene u kunama, i u eurima one će ostati nepromijenjene, tvrdi Vujić.

- Ako uđemo u mehanizam ERM2 iduće godine, tada dvije godine najmanje ostajemo u tom mehanizmu, potom nastupa evaluacija i Vijeće EU-a donosi odluku. Ako je pozitivna evaluacija, Hrvatska može uvesti euro, opisao je Faulend, dodajući da se euro uvijek uvodi početkom kalendarske godine. Na pitanje, koje smo si to obveze zadali da bismo na ljeto dobili zeleno svjetlo za ERM2, kaže da je riječ o uspostavljanju bliske suradnje s ECB-om, mjerama za borbu protiv pranja novca, na razini države dogodit će se niz pojednostavljenja vezano za poslovanje, statistika će se poboljšati, a niz parafiskalnih nameta smanjiti.