SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PORAZNO
 
Hrvatska među deset zemalja EU s izdvajanjima za istraživanje i razvoj ispod 1,0 posto BDP-a
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 01.12.2017. - 16:34:00
Zadnja izmjena: 01.12.2017. - 20:01:53
LUXEMBOURG/ZAGREB - Izdvajanja za istraživanja i razvoj (IR) u Europskoj uniji, mjerena udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), zadržala su se u 2016. godini na razini od nešto iznad dva posto dok je Hrvatska bila među 10 zemalja s udjelom manjim od jedan posto, preliminarni su podaci Eurostata.

U 2016. godini zemlje članice EU-a ukupno su na istraživanje i razvoj (IR) utrošile preko 300 milijardi eura. Promatrana kao udio u BDP-u, iznosila su na razini EU-a u prosjeku 2,03 posto, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.

Najveća izdvajanja za te djelatnosti, mjerena udjelom u BDP-u, zabilježena su u Švedskoj, od 3,25 posto. U skupini s izdvajanjima na IR većim od tri posto BDP-a nalazi se još samo Austrija, s udjelom od 3,09 posto.

U stopu ih slijedi Njemačka s udjelom od 2,94 posto, Danska s 2,87 posto i Finska s 2,75 posto.

U skupini zemalja, čiji se udjeli kreću između dva i 2,5 posto, nalaze se Belgija, s 2,49 posto, Francuska, s 2,22 posto u 2015., te Nizozemska i Slovenija, s 2,03 i dva posto.

U Hrvatskoj je udio izdvajanja za IR u 2016. godini iznosio 0,84 posto BDP-a, pokazuju prve procjene Eurostata.

U skupini zemalja s izdvajanjima nižim od jedan posto BDP-a još se nalaze Grčka s 0,99 posto, Poljska s 0,97 posto, Slovačka s 0,79 posto, Bugarska s 0,78 posto, Litva s 0,74 posto, te Malta, s 0,61 posto.

Na dnu su ljestvice Latvija s 0,44 posto, Rumunjska s 0,48 posto, te Cipar s 0,5 posto.

Od 2006. izdvajanja povećana u 22 zemlje, smanjena u njih šest

U razdoblju od 10 godina izdaci za IR mjereni udjelom u BDP-u porasli su u 22 zemlje, uključujući i Hrvatsku, pokazalo je izvješće Eurostata.

Pritom je udio tih izdvajanja u BDP-u najizrazitije uvećan u Austriji, za 0,73 postotna boda, i u Belgiji, za 0,68 postotnih bodova.

U Hrvatskoj je udio izdvajanja za IR uvećan 0,10 postotnih bodova, pokazali su izračuni Eurostata.

S druge strane, najveći pad toga udjela zabilježen je u šest zemalja, pri čemu se izdvaja Finska s 0,59 postotnih bodova, te Luksemburg s 0,43 postotna boda.

Na razini EU-a prosječan udio tih izdvajanja u usporedbi s 2006. porastao je za 0,27 postotnih bodova, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Gotovo dvije trećine sredstava utrošeno u poslovnom sektoru

U poslovnom je sektoru najviše tih sredstava utrošeno, i to u gotovo svim članicama EU-a, uz izuzetak Cipra, Latvije i Litve, gdje je najviše sredstava za IR utrošeno u sektoru visokog obrazovanja.

Najviše je od ukupnih sredstava za IR u poslovnom sektoru utrošeno u Sloveniji, 76 posto, Mađarskoj, 74 posto, Bugarskoj, 73 posto, u Irskoj i Austriji, po 71 posto, u Belgiji i Švedskoj, po 70 posto, te u Njemačkoj, 68 posto.

I u Hrvatskoj je najviše od ukupnih sredstava za IR utrošeno u poslovnom sektoru, 45 posto u 2016. godini, pokazalo je izvješće Eurostata. U 2006. njihov je udio iznosio 37 posto.

U 10-godišnjem razdoblju povećanje udjela utrošenih sredstava od ukupnih za IR u poslovnom sektoru zabilježeno je u 20 zemalja, dok je smanjenje toga udjela zabilježeno u osam zemalja.

Na razini EU-a njihov je udio uvećan na 65 posto, sa 63 posto u 2006. godini.

U državnom sektoru na razini EU-a u prosjeku je u 2016. utrošeno 11 posto ukupnih sredstava za IR, u usporedbi s 13 posto u 2006. godini.

Najveći udio zabilježen je u Rumunjskoj, od 33 posto, Latviji, od 32 posto i Luksemburgu, od 30 posto.

U Hrvatskoj je udio sredstava za IR utrošenih u državnom sektoru iznosio 22 posto u 2016., nasuprot 27 posto u 2006., stoji u Eurostatovu izvješću.

U visokom obrazovanju najviše od ukupnih sredstava utrošile su Litva i Portugal, po 45 posto, Latvija 44 posto i Cipar, 42 posto.

U Hrvatskoj je u visokom obrazovanju utrošeno 33 posto od ukupnih sredstava za IR. U 2006. taj je udio iznosio 37 posto.

Na razini EU taj je udio u prosjeku iznosio 23 posto, više-manje nepromijenjen u usporedbi s 2006. kada je bio u visini 22 posto.

EU po izdvajanjima za IR u rangu s Kinom

U usporedbi s ostalim značajnim gospodarstvima svijeta, veći udio izdvajanja za IR iskazano udjelom u BDP-u u odnosu na Europsku uniju bilježe Južna Koreja, od 4,23 posto BDP-a u 2015., Japan, 3,29 posto u 2015. te Sjedinjene Države, 2,79 posto u 2015. godini.

U Kini je udio izdvajanja za IR iznosio 2,07 posto u 2015.

Znatno slabiji od EU-a po tom su pitanju Rusija i Turska, s udjelima od 1,10 odnosno 0,88 posto BDP-a u 2015., objavio je EUROSTAT.

Među ključnim je ciljevima EU, u sklopu strategije Europa 2020., do te godine podići udio sredstava utrošenih na IR na razini EU-a u prosjeku na tri posto BDP-a, podsjećaju u Eurostatovu izvješću.