SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
JAVNA POTROŠNJA
 
Hrvatska među rekorderima u potrošnji na državnu birokraciju
Autor/izvor: SEEbiz / tportal
Datum objave: 14.03.2018. - 08:34:24
ZAGREB - U usporedbi s drugim zemljama Europske unije, Hrvatska prednjači u izdvajanju za državnu administraciju i policiju, a zaostaje u izdvajanju za socijalnu zaštitu, obrazovanje i zdravstvo, pokazuju najnoviji podaci Eurostata o strukturi državne potrošnje.

Državna potrošnja često je pod povećalom javnosti pa je tako ovih dana Udruga Lipa pokrenula projekt 'Crna knjiga trošenja javnog novca' s ciljem praćenja slučajeva netransparentnog, neracionalnog i neopravdanog trošenja novca poreznih obveznika.

Da nam državni novac često curi u pogrešnom smjeru, pokazuje i istraživanje Eurostata o strukturi državne potrošnje. Premda udjel ukupnih državnih rashoda u BDP-u ne odstupa mnogo od prosjeka Europske unije, struktura raspodjele upućuje na skupu državu i slabu kvalitetu njezinih usluga.    

Aktualna analiza, koja uključuje rashode za 2016. godinu klasificirane u 10 kategorija, pokazuje da je Hrvatska, uz Grčku i Portugal, rekorder u troškovima državne birokracije. Za usluge javne uprave, koje pokrivaju izvršna i zakonodavna tijela središnje i lokalne vlasti, izdvajamo čak 8,8 posto BDP-a dok je prosjek EU-a šest posto, piše Tportal.

Tijela vlasti najmanje koštaju Bugare (2,7 posto), Irce (3,7 posto) i Litvance (4,1 posto) koji, za razliku od nas, imaju 'male' i efikasne države.
Od ukupne državne potrošnje najviše odlazi za socijalnu zaštitu koja pokriva mirovine, pomoć za osobe s invalidnošću, socijalne naknade, naknade za nezaposlene i dječji doplatak. Za te namjene trošimo 14,7 posto BDP-a dok zemlje EU-a u prosjeku izdvajaju 19,1 posto BDP-a, pritom najviše Finska (25,6 posto), a najmanje Irska (9,9 posto).

I dok su ukupni troškovi za 'socijalu' puno skromniji nego u većini drugih europskih zemalja, najviše kaskamo u izdvajanjima za mirovine i nezaposlene. Unatoč relativno visokoj stopi nezaposlenosti, za naknade za nezaposlene izdvajamo svega 0,5 posto BDP-a, što je tri puta manje od prosjeka EU-a.

I po izdvajanjima za zdravstvo (6,5 posto BDP-a) zaostajemo za prosjekom EU-a (7,1 posto BDP-a). Ali još više zabrinjava raspodjela. Za lijekove i medicinsku opremu trošimo 50 posto iznad prosjeka EU-a, dok za ambulantne usluge i preventivnu zdravstvenu zaštitu izdvajamo znatno manje nego druge europske zemlje.  

Na institucije zadužene za javni red i sigurnost, koje obuhvaćaju policiju, sudove, državno odvjetništvo i zatvore, trošimo znatno više nego druge europske zemlje. Pritom natprosječno trošimo na policiju i sudsku vlast dok za zatvore izdvajamo osjetno manje od prosjeka EU-a.