SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PAD
 
Hrvatska među zemljama EU s izrazitijim padom industrijske proizvodnje u studenom 2017.
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 11.01.2018. - 15:57:32
LUXEMBOURG - Hrvatska se u studenome 2017. godine svrstala među zemlje Europske unije s izrazitijim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj i godišnjoj razini, pokazale su u četvrtak prve procjene Eurostata.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u studenome 2017. uvećana je za 0,9 posto u usporedbi s mjesecom ranije, kada je porasla za revidiranih 0,5 posto.

Njezin je rast na mjesečnoj razini ubrzao i u 19-članoj eurozoni, na jedan posto, nakon revidiranog 0,4-postotnog rasta u listopadu.

Među zemljama EU čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, najizrazitiji su rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježile Češka i Njemačka, po stopi od 3,6 posto.

Hrvatska je pak uz Irsku i Mađarsku u studenome 2017. zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini. Proizvodnja u hrvatskoj industriji smanjena je za 3,6 posto u odnosu na listopad kada je porasla 2,7 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće,

Daleko najveći pad zabilježila je Irska, od 9,4 posto, dok je u Mađarskoj industrijska proizvodnja skliznula za 2,1 posto.

Rast industrijske proizvodnje na razini EU-a u cjelini rezultat je poboljšanja u svim promatranim kategorijama proizvoda. Pritom je proizvodnja kapitalnih dobara porasla za 2,4 posto, trajnih potrošačkih dobara za 1,4 posto, intermedijarnih dobara za 0,9 posto, energije za 0,4 a netrajnih potrošačkih dobara za 0,2 posto.

U eurozoni je rast proizvodnje zabilježen u svim kategorijama proizvoda, uz izuzetak energije čija je proizvodnja stagnirala. Proizvodnja kapitalnih dobara porasla je za tri posto, trajnih potrošačkih dobara za 1,6 posto, intermedijarnih za 1,1 posto a netrajnih potrošačkih dobara za 0,1 posto.

Hrvatska s padom proizvodnje i na godišnjoj razini; u EU rast usporen

Na godišnjoj je razini rast industrijske proizvodnje u EU u studenom usporio na 3,5 posto, u odnosu na 4,2 posto zabilježenih u listopadu.

Sporije je rasla i proizvodnja u eurozoni, po stopi od 3,2 posto, nakon revidiranih 3,9 posto u listopadu.

Među zemljama EU-a čiji su podaci bili raspoloživi Eurostatu, najveći rast proizvodnje imale su Slovenija, od 9,9 posto, Rumunjska, od 9,3 posto, i Češka, od 8,5 posto.

Hrvatska je, uz Irsku, Nizozemsku i Dansku, zabilježila pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena za 1,6 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije. U listopadu je bila porasla za 4,3 posto.

Irska predvodi s daleko najvećim, 10,1-postotnim padom proizvodnje na godišnjoj razini. Slijede Nizozemska s padom proizvodnje za 4,7 posto i Danska, gdje je ona smanjena 2,7 posto.

Na razini EU-a proizvodnja je porasla u svim promatranim kategorijama proizvoda, izuzev energije čija je proizvodnja smanjena dva posto. Pritom je proizvodnja kapitalnih dobara porasla za 6,8 posto, intermedijarnih za 4,8 posto, trajnih potrošačkih dobara za 4,6 posto a netrajnih za 0,3 posto.

U eurozoni je proizvodnja porasla u kategoriji kapitalnih dobara, za 6,2 posto, te intermedijarnih i trajnih potrošačkih dobara, za po 4,6 posto. Proizvodnja energije pala je 3,4 posto a netrajnih potrošačkih dobara za 0,1 posto.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.