SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NAJAVE
 
Ina najavljuje nova istražna bušenja na sjevernom Jadranu
Autor/izvor: SEEbiz / energetika-net.com
Datum objave: 09.05.2019. - 20:24:32
OPATIJA - INA je lani proizvela tek 1,1 milijardu m3 domaćeg plina jer proizvodnja kontinuirano opada i to rapidno. Plinske rezerve procjenjuju se na 8-10 milijardi m3, što nije puno, ako se uzme u obzir da zemlja godišnje troši blizu 3 mlrd m3 plina. 

Tvrtko Perković iz INA-e najavio je da će nacionalna naftna kompanija sredinom iduće godine nakon nekoliko godina stagnacije početi istražna bušenja na istom polju na sjevernom Jadranu, a riječ je od tri do sedam bušotina. Ipak, da bi se nova istraživanja dogodila najprije treba zadovoljiti novu stogu regulativu za opasnosti u moru, piše portal Energetika-net.com.

Perković je na 34. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji s opreznim optimizmom pojasnio da je INA kupnjom ENI-jevog udjela u Jadranu svoje raspoložive rezerve povećala za 10%, a ranija istražna bušenja na tom polju nisu bila isplativa jer bi sada bivši partner imao udio u proizvodnji. Ministar energetike Tomislav Ćorić, koji je ove godine prvi puta nazočio otvaranju skupa, rekao je da će plin imati svoje mjesto u energetskom miksu.

Kad je riječ o novoj energetskoj strategiji rekao je da taj dokument nije papir koji bi nekom sektoru dao posao i afirmirao ga, nego da otvara perspektivu na temelju naših prednosti i nedostataka razvoja energetskog sektora, prateći trendove u okruženju. Dodao je da su u krivu oni koji smatraju da će plin u tranzicijskom razdoblju prema niskougljičnom gospodarstvu, u sljedećih 30 do 40 godina, biti doveden u pitanje.

O poziciji plina slikovito je govorio Dalibor Pudić, predsjednik HSUP-a koji je i organizator konferencije. Potrošnja plina u svijetu od 2006.-2016. rasla je za 23,5%, što je 32% više od rasta globalne potrošnje energije, a plin je u potrošnji premašio ugljen, dok se iz vjetra i Sunca pokrilo tek 5% povećanja potrošnje energije.

Naveo je primjer SAD-a koji je smanjivanjem postotka primjene ugljena i većom primjenom plina za globalno smanjivanje emisija napravio više nego Europska unija sa intenzivnim ulaganjima u obnovljivce.

Emisije su stoga plaćane nevjerojatnih 300 eura po toni, a neutralizirala bi ih sadnja 30.000 hektara šume. Smanjenje domaće proizvodnje plina i godišnja vrijednost uvoza plina na razini 3,3 mlrd. kuna čine 1% BDP-a, zbog toga je tim važnije ojačati domaću proizvodnju, rekao je Pudić. "Današnje tehnologije obnovljivih izvora ne omogućuju brzu i konkurentnu tranziciju u niskougljično gospodarstvo. To omogućuje samo plin", bio je jasan Pudić.