SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NOVI NAMETI
 
Još jedna porezna ludost
Autor/izvor: Krešimir Butković
Datum objave: 05.11.2017. - 20:06:57
KOLUMNA - Sprema se novi namet. Razmišlja se o uvođenju poreza na rizično ponašanje. 

Primjerice, uzimalo bi se tri kune po kutiji cigareta da bi se donekle sanirao dug u zdravstvu od preko 8,5 milijardi kuna. Nisam pušač i boli me uho za cijenu cigareta, no u rizično ponašanje  bi spadala i debljina, hrana prepuna šećera i soli, mogu uvesti i poreze na paraglajdere, padobrance, adrenalinske sportove, na vožnju bicikla bez kacige, a sve rizičnije ponašanje je i udisanje gradskog zraka prepunog teških metala. Što i da se svi odreknemo cigareta? Bi li to riješilo problem deficita i dugovanja zdravstva prema farmaceutima? 

Naravno da ne bi. Država kad nema petlje za odgovorno ponašanje i rezove lakše sjeda na grbaču svojih građana nego da stegne novčanik tamo gdje treba. Smjenjuju se ministri, svaki nadobudno obećava spas u zdravstvu, a dug i rupa sve veći. Svi su se busali da imaju znanje i način na koji će riješiti sustavno propadanje zdravstva. Možda bi, a oni zagovaraju i povećanje naknade za dopunsko, mogli zdravstveno uplaćivati u Danskoj ili Engleskoj.

Država je ionako desetkovala naše liječnike tjerajući ih van trbuhom za kruhom. Isto je i s medicinskim osobljem i intelektualnom bazom čija je statika opasno narušena. Jednostavno, ostali su ili nadobudni domoljubi kojima još nije voda došla do ušiju ili oportunisti koji će lakše ušićariti neko radno mjesto propisujući lijekove za koje su stimulirani od strane farmaceuta. 

Hrvatski građanin je taman naučio živjeti bez luksuza, a sad mu se želi oduzeti i ''voda''. Kao ona dalmatinska: taman sam naučio magare bez hrane, a on mi crk'o. 

Ako razmišljamo o rizičnom ponašanju, onda se najrizičnije ponaša upravo država. Zdravstvo je destabilizirano i brojnim uhljebima koji nemaju veze s medicinom. 

Umjesto da zapošljavamo veći broj medicinskih sestara i liječnika te da im povećamo plaće, kako to rade u Rumunjskoj npr., država zapošljava nepotrebnu birokraciju koja sve više opterećuje proračun i gomila dugove. Političarima je tako svejedno tko će od liječnika dežurati 48 sati u hrvatskoj javnoj bolnici. Osigurali smo im takve plaće s kojima mogu bez problema u inozemstvo na liječenje.

A takvih slučajeva nije bilo malo u zadnjih dvadesetak godina. Hrvatska se raspada poput nekrotičnog tkiva, a u kakvom je kaosu svjedoče i rezultati u kojima nas u svim segmentima pretječu zemlje u regiji koje i nisu članice EU. Uništili su prosvjetu, kulturu, zdravstvo, šport je već godinama u močvari, a ostale resore nepotrebno je i spominjati. Vlada svojim rizičnim ponašanjem rasprodaje u bescjenje hrvatsku imovinu nemilice gazeći malog hrvatskog građanina. Kao da im je u interesu da uskoro postanemo Republika Nestle ili Republika Monsanto. 

Vlada može dizati harač na sve što poželi no riješiti neće ništa. Oni zapravo ni ne teže rješavanju problema. Upropaštavaju nas ili neznanjem ili s namjerom. Druge nema. 

Građani su za ovu situaciju odgovorni samo po dvije točke logike: 

1. Što uporno biraju neznalice ne koristeći svoje pravo preferencijalnog glasa i odluke da glasa za znanje, a ne gramzivost; 
2. Što su inertni onda kad treba dignuti glas protiv očite devastacije i nemoralnosti onih koji odlučuju u naše ime. 

Hoćete li plaćati kutiju cigareta stotinu kuna ili ne, to neće ništa promijeniti na stvari sve dok novac od harača ne bude alociran u liječnikee, medicinsko osoblje, a ne u rođake i kumove kojima računalo u bolnici treba za naganjanje virtualnih tenkova, dok ljudi umiru od neodgovarajuće skrbi, opterećenja osoblja koji ne stignu sve, od propale infrastrukture, od toga da je važnije kupiti luksuzne automobile vladajućima, nego osobama s invaliditetom osigurati dom i skrb dostojnu čovjeka. 

Rizično ponašanje u hrvatskom društvu postoji samo utoliko što smo uz cigarete popušili još jednu generaciju rizičnih skorojevića koji raskućuju sve što smo desetljećima s mukom stvarali.