SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
REGULATIVA
 
Kako će Rusija i Bjelorusija regulirati kriptovalute
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 02.06.2018. - 19:48:20
KOLUMNA - Početkom ove godine, rusko Ministarstvo financija objavilo je nacrt zakona o regulaciji kriptovaluta službenog naziva Zakon o digitalnim financijskim aktivima. 

Nakon određenih izmjena, u ožujku ove godine dokument je bio poslan u Dumu, koja ga je 22. svibnja odobrila u prvom čitanju.

Što regulira Zakon? 

Riječ je dosta kratkom tekstu koji je još uvijek sirov. I zato će se sigurno tokom godina mijenjati i proširivati. U trenutnom obliku tekst općenito definira kriptovalute, način na koji se iste primjenjuju na teritoriju Rusije te tijela nadležna za operacije s kriptovalutama.

Autori definiraju osnovni pojam, „digitalni financijski aktiv“ kao imovinu u elektronskom obliku koja je kreirana uz pomoć kriptografskih sredstava. Pravo vlasništva tom imovinom utvrđuje se putem unosa digitalnih zapisa u registar digitalnih transakcija, stoji u zakonu.

Kriptovaluta je opisana kao vrsta digitalnog financijskog aktiva, a mining kao poduzetnička djelatnost u svrhu stvaranja kriptovalute i/ili validacije s ciljem dobivanja nagrade u obliku kritovalute. Tu je i token, koji se definira kao vrsta digitalnog financijskog aktiva koji izdaje pravna osoba ili privatni poduzetnik u svrhu privlačenja financiranja.

Iako se kriptovaluta prema odredbama Zakona ne smije koristiti kao sredstvo plaćanja u Ruskoj Federaciji, digitalni financijski aktivi se ipak smiju mijenjati na druge aktive, rublje i/ili stranu valutu. Propisuje se da vršitelji takvih transakcija mogu biti isključivo certificirane pravne osobe, operateri. Ministarstvo financija je inicijalno htjelo ograničiti svotu ulaganja fizičkih osoba u ICO na razini od 50 tisuća rubalja (pet tisuća kuna) ali u konačnoj verziji stoji da takve granice određuje Centralna banka. Sve operacije vršit će se isključivo preko „kvalificiranih investitora“, odnosno profesionalnih brokera i brokerskih kuća. I digitalni osobni novčanik također će se smjeti otvarati isključivo operaterom, i to nakon verifikacije identiteta naručitelja usluge.

Paralelno, malo zapadnije, u plodnoj Bjelorusiji stupio je na snagu Zakon (Dekret br. 8) o razvoju digitalnih tehnologija koji također regulira djelatnost na polju kriptovaluta, transakcija, operiranja, mininga i srodnih poduhvata. Za razliku od ruskog, riječ je o podugačkom i detaljnom tekstu. U sklopu bjeloruskog Parka visokih tehnologija – tehnoparka u kojem se bez većih restrikcija i oporezivanja mogu vršiti djelatnosti iz sektora IT, visokotehnološki razvoj – zainteresirane osobe i kompanije koje su pravni rezidenti parka mogu stvarati, kopati (mine), čuvati, kupovati kriptovalute i tokene. Bjeloruski zakon oslobađa od oporezivanja ICO i sve relevantne operacije. Za razliku od ruskog zakona, bjeloruski ne tretira mining, kupovinu ili prodaju tokena od strane fizičkih osoba kao poduzetničku djelatnost, stoga je gotovo u cijelosti ukinuta potreba bilo kakvog deklariranja posjedovanja ili kupovine tokena.

Povrh toga, Bjelorusija zakonom stimulira ulazak IT i blockchaina u sektor prehrambene industrije na način da potiče zaključivanje digitalnih sporazuma, uključujući i međunarodnih.

Bjeloruski i ruski zakon imaju još različitosti. Bjeloruska porezna amnestija svih djelatnosti vezanih za kriptovalute zasad se rasprostire samo na pravne rezidente tehnoparka dok ruski podrazumijeva operacije po teritoriji čitave Rusije. Ta činjenica kompenzira veću rigoroznost ruske inačice; u sirovoj verziji ruski zakon ipak regulira kriptovalutnu i digitalno-novčanu aktivnost za sve slojeve i geografiju stanovništva. Bjelorusija ne tretira mining kao poduzetničku aktivnost i ne oporezuje ga. Ipak, nema garancija da će tako ostati zauvijek. Ako će sektor dotičnih tehnologija rasti, država će sigurno osjetiti potrebu za dodatnom regulacijom, a vlasti će promijeniti zakonodavstvo.

Bjelorusiji nije u interesu da postane vodeća sila IT liberalne utopije, već da u kratkom roku akumulira što je više moguće znanja, rješenja i – po mogućnosti – patenata. U tom smislu, ruski zakon je u startu drugačiji. Normativni aspekt dosta je jasan; kripto-i digitalno valutno poduzetništvo se svrstava otprilike u rang trgovine dionicama ili forexa. Obavezno brokersko posredovanje, naime, u suštini je pozitivna stvar jer štiti sudionika od različitih prevara i kontrolira ilegalnu uporabu.

Razlikuju se i motivi. Bjelorusija želi na taj način stvoriti privid vrlo otvorene, suvremene i liberalne države. Lukašenko nastoji ovako dići svoj ugled na Zapadu. Iako je blockchain tehnologija u EU još uvijek predmet razgovora i kritike, sama činjenica nagle liberalizacije tog segmenta IT-a trebala bi, kalkulira Lukašenko, učiniti Bjelorusiju privlačnijom i pomoći s još uvijek aktivnim sankcijama. S druge strane, vlada sigurno ima planove korisne primjene kriptovaluta i relevantnih tehnologija u slučaju uspjeha.

Rusija pak želi osigurati domaće i vanjske ekonomske tokove. Istovremeno se represivna komponenta isprepliće s ekonomskim interesom. Vlada i financijska tijela vjerojatno slute o pogodnostima nove tehnologije pa su odlučile djelovati preventivno. U perspektivi, posrnula ruska ekonomija ima šanse za oporavak. Blockchain—kriptovalute, digitalne valute i domaći ICO-i u tom smislu mogu pridonijeti gospodarstvu i financijskoj samostalnosti. 

Ipak, valja pričekati s konačnim ocjenama. U tim se zemljama zakon često razlikuje od njegove primjene a inovacijske nakane često ostaju u domeni ideja.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.