SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
DRUŠTVO I MEDIJI
 
Kakva javna televizija treba Hrvatskoj
Autor/izvor: Domagoj Bebić, Fakultet političkih znanosti
Datum objave: 22.11.2016. - 19:57:27
KOMENTAR - Javna televizija nije samo „sustav koji treba srediti“, ona je prvenstveno europska, a time i hrvatska tradicija. To je prvenstveno servis koji treba biti u službi javnosti i koji treba zadovoljavati potrebe javnosti – to mu je primarni fokus.
Ukoliko pogledamo bilo koje izvješće, analizu ili istraživanje publika, tržišta i medijskih navika, tada je zaključak generalan: masovne publike više nema, fokus je na individualnim publikama, na alternativnim platformama informiranja, komuniciranja i apsorpcije novosti. Prema posljednjem izvješću o digitalnim trendovima Reuters instituta za novinarstvo nalazi pokazuju da se sve više korisnika informira putem mobitela, društveni mediji postaju servis informiranja: kako građana, tako i samih novinara te se korisnici ne idu ciljano informirati, već čekaju da vijesti dođu do njih (kroz društvene medije, aplikacije…).

U tom kontekstu javni servis ne smije biti statičan sustav, već upravo suprotno – predvodnik promjena, novih trendova i platformi, kako bi zadovoljio svoju primarnu funkciju – informiranje i educiranje javnosti. S dolaskom novih medija te popularizacijom digitalnih trendova uloga i svrha javne televizije se promijenila, kako što se promijenio i sam način i funkcija televizije uopće a posebno javne televizije.

Britanski javni sustav, BBC, kao i uvijek je primjer strukture koja se prilagođava novim trendovima. HRT, kao hrvatski javni sustav, prvenstveno treba inzistirati na postizanju konsenzusa kako u kući tako i u društvu oko svoje uloge te na sadržaje i platforme koje povećavaju doseg njihovog sadržaja. Namjerno izbjegavam riječ 'gledanost' jer u viralnoj kulturi to nije više najbolji pokazatelj uspješnosti jer se video sadržaji gledaju na više platformi.

Treba imati na umu kako su u 21. stoljeću reputacija i odnos sa svojom publikom ključni za povjerenje u medije a što je javnoj platformi najvažniji kapital. Ukoliko se konsenzus u društvu oko uloge i zadaće HRT-a ne postigne ne vidim načina da se ostvari bilo kakva poslovna strategija.

Druga ključna stvar za HRT jest odgovor na pitanje kako se javni servis prilagođava modernim trendovima i modernim publikama – odnosno, sustav modernizacije i digitalizacije sadržaja? HRT je krenuo u proces i digitalizacije i prisutnost na novim medijima te novom pristupu apsorpcije vijesti.
Stabilan, održiv i učinkovit javni sustav odraz je i stabilne, uspješne i sustavne demokracije – jer javni sustav treba pratiti i odražavati upravo društvo, javnost.

Zato je sistematizacija, pomoć i regulativa javnog medijskog servisa ključna za održavanje modernog i europskog društva.