SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KUBA
 
Kina i Rusija zauzimaju pozicije na Kubi
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 26.07.2014. - 20:58:14
HAVANA - Najprije Putin, zatim Xi – Rusija i Kina intenziviraju odnose sa Kubom. Mecene kao što su Sovjetski Savez ili Chavez više nema. Sada je riječ o investitorima. Ali za Kubance se ništa neće promijeniti.

Prije nekoliko dana, kineski predsjednik Xi Jinping bio je na Kubi. Nije posjetio samo glavni grad Havanu, već i „herojski“ San Diago, gdje je 26.7.1953 počela Kubanska revolucija. Kina se tamo želi uključiti u izgradnju luke. Obilježavanje Dana ustanka, u subotu, Xi nije pričekao. Socijalističko bratstvo u kineskoj vanjskoj politici više ne igra ulogu. Važni su resursi, trgovina i geopolitički utjecaj a u takvom pristupu Kina nije usamljena.

Sovjetski Savez je dugo vremena podržavao Kubu kao jednu vrstu vanjske ispostave ispred obale SAD-a. Ali sa ulaskom u Varšavski pakt došlo je do sloma kubanske vanjske trgovine i priljeva deviza. Krajem devedesetih godina Hugo Chavez preuzeo je ulogu bratske države koja financijski pomaže Kubu. S predsjednikom Nicolasom Madurom, Venezuela je, međutim i sama prisiljena tražiti pomoć izvana.

Put je dakle otvoren za jednog novog financijskog pomagača, koji je Kubi neophodan, s obzirom na ekonomsku situaciju. Kuba spada u najsiromašnije zemlje regije. Prosječna mjesečna zarada državnih službenika – koji čine 90 posto zaposlenih u zemlji – prema službenim podacima iznosi 15 eura. Nezaposlenost raste, snabdijevanje hranom je teško, a prognoze za ekonomski rast za 2014. godinu iznose oko 1,4 posto. Devize se ubiru najviše od izvoza šećera, duhana i „medicinskih usluga“, dakle liječnika koje vlada iznajmljuje inozemstvu. Reforme koje je 2008. godine pokrenuo Raul Castro, do sada nisu dale vidljive rezultate.

Ništa čudno, jer te reforme su „prodavanje magle“, smatra kubanski ekonomist Elias Amor iz oporbene Unije liberala:

„Castro želi samo dobiti na vremenu“.

Dok se ne pojavi neki novi mecena. Ruski predsjednik Vladimir Putin oprostio je Kubi 90 posto duga iz vremena Sovjetskog Saveza, ali to je čista simbolika i priznavanje realnog stanja stvari, objašnjava kubanski emigrant Amor: „Kuba nikada nije prihvatila Rusiju i već desetljećima nije otplaćivala rate.“

Rusiji je trenutno u interesu uznemiravanje SAD-a pojačanom prisutnošću u njihovom predvorju, smatra politički analitičar Günther Maihold. Istog mišljenja je i kubanski pravnik i disident Rene Gomez Mancano.

„Rusija se nada beskrajnoj podršci Castra protiv SAD-a i Zapada.“ Ali s anti-američkim savezom Kuba svoje stanovništvo ne može nahraniti. I tako se potraga nastavlja. Ali vrijeme darivanja izgleda da je prošlo. Novi zainteresirani više se pojavljuju kao investitori, nego vladari, odnosno, „patroni“.

„Kinezi su previše pragmatični, da bi financirali Castrovu vlast“, ocjenjuje Gomez Mancano.

Kina, baš kao i Brazil, očigledno je više zainteresirana za angažman budućeg otvaranja zemlje - barem u ekonomskom smislu: u blizini Havane, Brazil gradi luku koja košta oko 700 milijuna eura. Deset puta toliko Kina ulaže u jednu rafineriju nafte. Početkom tjedna predsjednik Xi Jinping, tijekom posjete Havani je najavio još investicija, među kojima je i izgradnju luke u San Diagu.

„Za Kinu kao trgovačku silu, od velikog interesa su nove luke, koje će koristiti brodovi koji ne mogu uploviti u luke SAD-a“, objašnjava politolog Maihold.

Kubanac Gomez Mancano dodaje i da je moguće da se Kinezi nadaju da bi Obama krajem svog mandata mogao ukinuti embargo, a tada bi se na Kubi mogli sklapati jako dobri poslovi.

Trgovinski embargo SAD-a protiv Kube na snazi je više od 50 godina i njime je američkim firmama zabranjena trgovina s Kubom. Ali to nije nešto što zauvijek tako mora ostati.

„Kubanci žele izgraditi odnose sa SAD-om i ne žele više igrati ulogu satelita Moskve“, uvjeren je politolog Maihold.

Prvo približavanje Kube i SAD-a na službenoj razini dogodilo se na pogrebu Nelsona Mandele. Barack Obama i Raul Castro jedan drugom su pružili ruku.

 “Veza sa SAD je moguća”, rekao je Castro, “ali o kubanskom sustavu nema pregovora”.

Pitanje je koliko dugo će Castrov režim još tako moći ustrajati. Kina nije poznata kao trgovinski partner koji zahtijeva više demokracije, ali ni kao netko tko mnogo poklanja. Brazilska vlada iz unutrašnjopolitičkih razloga sebi ne može dozvoliti financiranje Castrovog režima, dok vlastito stanovništvo zahtijeva nove škole. Ni Rusija više nije podesan partner. No, možda su i Castrovi jednostavno umorni od ulaganja na jednu kartu. Novi mecena dakle još nije na vidiku. Ali ekipa koja se sada Kini „umiljava“ možda je dovoljna za očuvanje režima.