SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KRITIKE
 
Kineske "Q&A" platforme na udaru kritike
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 23.11.2017. - 21:18:57
ZAGREB - Najveće kineske novine Renmin ovih su dana objavile urednički članak koji dosta oštro kritizira aplikacije koje pomažu korisnicima dobiti odgovore na različita pitanja. 

Radi se o takozvanim “Q&A” servisima koji svojim pretplatnicima pružaju odgovore na postavljena pitanja: Sina Iask, Fenda i Zhihu. Platforme za pitanja i odgovore, odnosno prodavaonice znanja specifičan su segment kineskog online prostora. Jer za razliku od svojih zapadnih ekvivalenata donose dobit. 

Platforma Fenda, koja je pokrenuta prije nešto više od godinu dana, u prvih mjesec i pol dana postojanja privukla je više od milijun korisnika koji su uplatili 18 milijuna yuana (2,7 milijuna dolara) za odgovore na postavljena pitanja. Kako piše SCMP, Fenda odbija objaviti obznaniti dobit, no izvjesno je da je nedugo nakon lansiranja privukla 25 milijuna dolara investicija, a njena trenutna vrijednost procijenjena je na 100 milijuna dolara. Zhihu je ove godine privukao 2,7 milijuna korisnika i akumulirao 76,9 milijuna yuana dobiti (11,6 milijuna dolara). 

Ovakav rast kineskih „Q&A“ platformi u potpunoj je suprotnosti s poslovanjem zapadnih platformi koje su Kinezima poslužile kao model za vlastiti razvoj. Čuvena Quora, koja ima čak 190 milijuna korisnika mjesečno, nije na odgovorima mogla zaraditi gotovo ni centa. Iako se vrijednost kompanije ocjenjuje na 1,8 milijardi dolara, Quora egzistira isključivo zbog investicija i reklame.

Jedan od razloga uspješne kineske monetizacije ovakve specifične usluge jest inovativniji pristup. Naime, navedene platforme omogućavaju korisnicima glasovnu interakciju u obliku snimljenih, ili live razgovora. Eksperti koji odgovaraju na pitanja mogu biti stalno zaposleni, no često status eksperata koji zarađuju po pruženom odgovoru stječu korisnici koji se uključuju u proces pronalska odgovora. Razgovori uživo su ono po čemu se kineske platforme doista ističu. Korisnici navode kako im je takav oblik dobivanja znanja puno prihvatljiviji i topliji. Govore da je to idealan oblik kraćenja vremena u svakodnevnim situacijama poput vožnje javnim prijevozom. Istovremeno, drugi ističu da je takva usluga izuzetno brza, što im pomaže sačuvati vrijeme i dobiti relevantnu informaciju vezanu za zadatak koji trenutno obavljaju. Uza sve to, korisnici mogu sami ponuditi cijenu za najbolji ili najbrži odgovor, što potiče čitavu online zajednicu na munjevitu reakciju.

No, u čemu je smisao kritike Renmin Ribao? 

Novine navode da ovakve usluge umanjuju čovjekovu znatiželju i vrijednost, kako samog znanja, tako i truda koji je sastavni dio pronalaska odgovora. 

„Stvara se ovisnost i gubi želja za sumnjom, kritikom, analizom i procjenom. Na pitanja poput "kako trčati bez traumiranja koljena" lako je pružiti odgovor. No, što ćete s pitanjem "kako smisleno provesti četiri godine na fakultetu?“, stoji u članku.

Iza zabrinutosti se po svemu sudeći kriju društveno-politički motivi. S jedne strane, Xi Jinping i njegova vlada pokušavaju vratiti nekakve osnove konfucijanske radne i životne etike, gdje skromnost i trud igraju centralnu ulogu. „

Između znanja i sposobnosti mišljenja nema znaka jednakosti. Korisnici ovakvih usluga obogaćuju znanje ali ne razvijaju sposobnost mišljenja, koje se može razviti isključivo dugotrajnom vježbom.“

S druge strane, ovakav intelektualni outsorcing krije opasnost za vladine kreatore socijalne politike i propagande. Naime, jedan od čuvenijih slučajeva na platformi Fenda bio je vezan za korisnika koji je sinu milijardera Wang Jianlina, vlasnika Wanda grupe postavio pitanje o tome ima li nešto što si ovaj ne može priuštiti. Više od 50 tisuća ljudi bilo je voljno platiti za odgovor tajkunovog sina.Glasovna komunikacija uživo je osobito opasna jer, ovisno o politici kompanije,  načinu pohrane podataka, šifriranju i ostalim tehničkim detaljima može biti iskorištena za provokativna pitanja i nepoćunde odgovore koji u virtualnom prostoru ostavljaju tek mali trag.

Uvučenost milijunskog auditorija u proces pitanja i odgovora dodatno komplicira mogućnost kontrole. Podsjetimo, ovih je dana Kina zabranila uporabu Skypea. Poput svim mikro-blogova i drugih komunikacijskih platformi koje su strahovito popularne u Kini, i ova može potencijalno biti iskorištena za komunikaciju u kodiranom žargonu kakav se obično rađa u autoritarnim sustavima.Osim toga, lakoća s kojom je Fenda mogla doći do mišljenja eksponirane (i utjecajne) osobe je također rizik koji bi vlasti željele smanjiti. Wanda grupa i neke druge korporacije trenutno nisu u državnoj milosti, stoga je davanje vrlo intimnog, korisnik-korisnik online prostora moćnim osobama opasno.Ljude se tako priziva da čitaju i proučavaju ono što je odobreno i filtrirano.