SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KINA-HRVATSKA
 
Kineski interes za hrvatske bolnice itekako je logičan i očekivan
Autor/izvor: Siniša Malus, sinisamalus@seebiz.eu
Datum objave: 07.09.2019. - 16:53:00
Zadnja izmjena: 07.09.2019. - 16:55:34
KOLUMNA - Nedavna informacija kako je kineska medicinska kompanija u vlasništvu države Sinopharm International zainteresirana za gradnju sveučilišnih bolnica u Hrvatskoj nije zapravo nikakvo iznenađenje. 

Buduća bi bolnica imala oko 150 tisuća četvornih metara, a investicije takvih bolnica u svijetu se kreću oko milijardu i pol eura. Kinezima je bitno da u blizini buduće bolnice bude auto cesta, ali i zračna luka. Kineski interes je jasan - s obzirom na to da je kineska nacija sve starija, a zdravstvene usluge relativno niže kvalitete u odnosu na Europu, oni traže izlaz u liječenju svojih državljana u inozemstvu. Hrvatska bi tu mogla imati koristi, kako zbog educiranog medicinskog kadra, tako i zbog povoljnih klimatskih uvjeta koje Kinezi prepoznaju.

Na državnoj razini nešto se pokrenulo još u srpnju prošle godine kad je potpisan i Plan suradnje između Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Nacionalne komisije za zdravstvo Narodne Republike Kine u području zdravstva i medicine za razdoblje 2018.-2020.g.Planom suradnje definirana je suradnja u području zdravstvene politike, stručnog i znanstvenog istraživanja, prevencije bolesti, zdravog starenja, primarne zdravstvene zaštite, tradicionalne i transplantacijske medicine, e-zdravstva, zdravlja majke i djeteta, organizacije zdravstva, održivog financiranja, kriznih medicinskih situacija te području sigurnosti hrane ne-životinjskog porijekla.

U travnju ove godine u Poliklinici Medikol otvoren je prvi Demo centar kinesko-hrvatskog zdravstvenog turizma. Riječ je o prvom projektu zdravstvenog turizma između Narodne Republike Kine i Republike Hrvatske koji je dobio i formalnu podršku na nedavno održanom Summitu u Dubrovniku u sklopu Inicijative 16 plus 1. U poliklinici Medikol će tri kineska liječnika različitih specijalnosti primati pacijente svaki dan, a također se planira dolazak više kineskih liječnika.Zdravstveni turizam u širem smislu ono je gdje ćemo moći poentirati idućih godina.

Tijekom gotovo cijelog perioda svoje povijesti Kina se oslanjala na tradicionalnu kinesku medicinu kao osnovu zdravstvene usluge u Kini. I dok je tradicionalna kineska medicina vrlo prirodna i efikasna u prevenciji gotovo svih vrsta bolesti, ono što je Kineze privuklo "zapadnoj" medicini je sama efikasnost lijekova i liječenja kada bolest već nastupi.

Kineski javni zdravstveni sustav se nikada nije uspio dovoljno razviti da ponudi kvalitetnu, a povoljnu zdravstvenu uslugu za svoje mnogobrojno stanovništvo (čak i najosnovniju), a s pojavom privatnih bolnica u Kini zdravstveni sustav i usluge liječenja su postale vrlo komercijalne. Biti bolestan u Kini je zapravo vrlo skupo, a to postane jasno već pri prvom ulasku u kinesku bolnicu gdje ste s ulaza prvo usmjereni prema – blagajni. Srednje imućni te bogatiji sloj Kineza sve više shvaća da jeftiniju i pouzdaniju medicinsku uslugu mogu dobiti van granica svoje države.

Izrazito snažni rast u broju kineskih zdravstvenih turista koji su putovali u inozemstvo započeo je prije 10-ak godina, a iako pouzdane statistike ne postoje, kineska državna agencija China Tourism Academy u svojem izvješću iznosi kako od 2009. godine Kina bilježi godišnji rast ovoga tržišta između 30 i 150 posto svake godine. Brojke govore kako je u 2016. godini 500.000 Kineza putovalo u inozemstvo iz medicinskih razloga, u 2017. gotovo milijun, a u 2018. godini 1.4 milijuna. Pretpostavka jest da su stvarni podaci barem dvostruko veći s obzirom da se detaljniji razlozi putovanja u inozemstvo nigdje sustavno ne bilježe.

Kinezi kao osnovne motive liječenja u inozemstvu iznose nepovjerenje prema kineskim lijekovima, nestručnost kineskih liječnika u javnim bolnicama, nestručnost kineskih bolnica u "zapadnjačkim" metodama liječenja, prevelike cijene usluga liječenja u privatnim klinikama a koje posjeduju zadovoljavajuću kvalitetu. Jugoistočno-azijske zemlje prepoznale su svoje prednosti (kvaliteta, blizina, jezik) te se već dugi niz godina ciljano promoviraju u Kini. Zemlje poput Hrvatske tek moraju kvalitetno identificirati svoje prednosti i ciljano razviti svoje proizvode za kinesko tržište, koji će uključivati i efikasna rješenja za jezične i birokratske probleme poput, primjerice, viza.

Hrvatsko-kineske zdravstvene veze imaju i povijesne temelje. Ime dr. Andrije Štampara u Kini i danas ima svoje mjesto jer on je u toj zemlji boravio nekoliko godina pomažući ondje ustrojiti sustav socijalnog zdravstva. Općenito, iznimno cijene hrvatsku medicinu i vrijeme je da to na pravi način iskoristimo.

* tekst je prvotno objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 2. rujna