SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SUDOVI PROTIV MEDIJA
 
Klarić: Tužbe za duševne boli postale su biznis
Autor/izvor: Ivica Buljan, www.hnd.hr
Datum objave: 06.02.2019. - 19:27:12
ZAGREB - Ukupni broj aktivnih sudskih predmeta protiv novinara i medija iznosi 1163 tužbi, čiji se novčani iznosi mjere u desecima milijuna kuna. 

Najviše tužbi je protiv Hanza medie, koja ima 459 tužbi, u prosjeku teških 104 tisuće kuna po tužbi, a slijedi Styria sa 420 tužbi.  To je samo dio utuženih, kako se moglo čuti na okruglom stolu „Novinarstvo pred sudom“ održanom u Novinarskom domu, jer brojni mediji nisu dostavili podatke Hrvatskom novinarskom društvu, pa je stanje zapravo još gore i tužbi je puno više. 

Iznoseći te podatke, prikupljene od 18 medijskih kuća među kojima su i one najveće, potpresjednica HND-a Slavica Lukić istaknula je da naši sudovi nažalost ne vode službene statistike o tome koliko je tužbi protiv medija i novinara.

– Za novinare su osobito traumatični kazneni postupci koji se vode protiv njih. Novinarima je to noćna mora, a takve stvari vode prema cenzuri i autocenzuri, što je očito i nekakav cilj u poplavi svih ovih tužbi, kazala je Lukić.  
HRT podnio 33 tužbe protiv medija i novinara 

Potpresjednica HND-a iznijela je podatke o tužbama koje je javna kuća HRT podnio protiv novinara i medija.

- Radi se o 33 tužbena  prijedloga radi zaštite časti i ugleda, čiji je ukupni iznos okvirno najmanje 2,140.000 kuna. Vodstvo HRT-a podnijelo je sedam tužbi protiv Nacionala, šest tužbi protiv portala Index.hr, pet tužbi protiv Slobodne Dalmacije, tri tužbe protiv 24sata, dvije tužbe protiv Jutarnjeg lista i Telegrama, po jednu protiv Glasa Istre, Večernjeg lista, Tportala, Novog lista, Media Daily i Novosti. Tako je javni medij koji bi trebao štiti medijske slobode postao je glavni akter ušutkavanja novinara, kazala je Lukić. 

U uvodnom dijelu, vrlo posjećenog i odlično pripremljenog, okruglog stola svoja negativna iskustva sa pravosuđem iznio je i glavni urednik koprivničkog Podravskog lista Robert Mihaljević, koji je upravo ovih dana pred sudom izgubio još jedan spor. Mihaljević je istaknuo kako u njegovoj sredini jednostavno na sudu nije moguće dobiti niti jedan spor protiv lokalnih moćnika.

– Gubimo sporove protiv onih koji imaju poluge vlasti u svojim rukama, a dobivamo one gdje nas tuže obični građani i tu je postotak tužbi koje dobivamo oko 90 posto. Zbog izgubljenih sporova u pitanju je i opstanak našeg lista, jer je za nas to veliki finacijski udarac, kazao je Mihaljević.  O svojim slučajevima i iskustvima sa sudovanjem  govorili su i Davorka Blažević, glavna urednica Trisa, Domagoj Zovak, urednik News Bara i Vladimir Matijanić, novinar Slobodne Dalmacije.

Zloupotrebe medijskih zakona i duševnih boli 

Koliko je ovaj slučaj eskalirao te se problematizira i u međunarnoj javnosti govori i činjenica da je naOkrugli stol došao i Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara (EFJ, koji je dao puno podršku novinarima i HND-u u njihovoj borbi protiv ovakvih paradoksalnih i neutemeljnih tužbi. –  Eksperti prepoznali su problem tužbi HRT-a protiv novinara, kazao je Gutierrez i dodao kako se zloupotrebljava Zakon o medijima, a da uredničke i novinarke slobode moraju biti zagarantirane.  

U nastavku okruglog stola predsjedik HND-a Hrvoje Zovko u svom je izlaganju kazao kako su tužbe kontinuirani problem s kojim se suočavaju novinari i mediji u Hrvatskoj, a odgovoran je i premijer Plenković koji već dva mjeseca šuti i ništa ne komentira po pitanju tužbi, osobito onih HRT-a, koje sramote državu.

- Hrvatska ulazi u red zemalja rekordera po pitanju tužbi protiv novinara i medija, i to nipošto nije dobra legitimacija za društvu u kojem živimo. Demokratska vlast koja želi biti proeuropska ne smije šutke gledati kako se i na ovakav način uništava jedna profesija. A to se svih obih godina događa u Hrvatskoj. Danas s ovoga mjesta želimo stoga jasno i glasno poručiti da ne pristajemo na pokušaj ušutkivanja putem tužbi, kazao je između ostalog Zovko dodajući kako duševne boli postaju drugo sredstvo za nametanje cenzure i zastrašivanje novinara. - U nedavnoj izjavi dr. Vlade Jukića, ravnatelja psihijatrijske bolnice Vrapče, za Al Jazeeru:

„Barem 15 godina nismo imali zahtjev da vještačimo duševne boli“, sadržana je sva istina ove priče. Evidentna je zloupotreba duševnih boli, sramoćenja i narušavanja časti i ugleda kako bi se novinarstvo stavilo pod kontrolu. različitim tužbama i presudama, istaknuo je predsjednik HND-a Zovko i nastavio:

- Ključan je problem potpuno neprihvatljiv kazneni progon novinara, jer to ugrožava slobodu govora i medija, a time i demokraciju. Sudska praksa potvrđuje da najčešće uopće nije riječ o zaštiti od uvreda, kleveta i sramoćenja, nego se često koristi i kao instrument za suzbijanje kritike i zastrašivanje novinara…. HND već godinama upozorava na to da kaznena djela protiv časti i ugleda treba dekriminalizirati, suce educirati o važnosti slobode govora tako da slobodu izražavanja ne pretpostavljaju zaštiti ugleda i časti, a novinare educirati da profesionalno i odgovorno obavljaju svoj posao-.

Sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan kazao je kako sudstvu trebaju slobodni mediji, a medijima neovisno sudstvo. – Kada je riječ u sudovima o njihovom raud najbolje govori kako su njihove presude  prihvaćene u javnosti. Ukoliko su dobro prihvaćena znači da sud ima autoritet i dobro radi u suprotnom znači da nešto ne štima, kazao je Marijan te dodao da ni sucima nije lako, kada postoji nepovjerenje.

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić kazao je kako suci suce brane jako dobro, navodeći da su oni tako izgubili spor u slučaju gdje se osoba koja je član Državnog sudbenog vijeća, prepoznala u jednom intervju sa saborskim zastupnikom Nikolom Grmojom, kojeg nije tužio, nego je tužio novinu, koja je izgubila spor i platila 50 tisuća kuna.  On je istaknuo kako su problem i ispravci i reagiranja pa ima slučajeva gdje novine objave ispravke, a onda se to prepozuna kao slabost i neka vrsta priznanja i potom slijedi tužba.  

Novinar Indexa Ilko Ćimić govoreći o tužbama protiv novinara svrstao ih je u tri osnovna tipa - prijetnja tužbom tijekom novinarskog istraživanja nekog slučaja, osvetničke tužbe i neostvarene prijetnje tužbom, a sve su usmjerene protiv slobodnog i istraživačkog novinarstva i potiču autocenzuru.

Glavni urednik  Večernjeg lista Dražen Klaić kazao je kako je najveća tužba koja je podnesena protiv Večernjeg lista bila teška čak 100 milijuna kuna.

– Naravno to nije prošlo, kao što nije prošla ni druga tužba teška 17 milijuna kuna. Već je rečeno da su najveći problem postale tužbe za „duševne boli“ i te tužbe postale su pravi biznis. Neki su to prepoznali i sa odvjetnicima ušli u deal i stvar se zavrtila, a novinari i mediji plaćaju taj danak, kazao je Klarić istknuvši na kraju svog izlaganja da posljednja linija treba biti obrana HND-a i njenih čelnika od tužbi, jer kada se napada strukovnu organizaciju, koja je posljednje utočište za sve  novinare kada su u problemu, onda ne smije biti kompromisa u obrani novinarskih prava.

Novinarski veteran Drago Hedl kazao je kako je prošao u novinarstvu baš sve pri čemu je bilo puno težih i opasnijih situacija, ali da mu nikada nije bilo tako kao posljednjih godina, jer stalno mu je u primsli strah kada šalje tekst u obavu što se može dogoditi i za što će ga i tko tužiti.

U višesatnoj raspravi su još sudjelovali Sanja Katušić Jergović, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici, Vesna Alaburić, odvjetnica, Vanja Jurić, odvjetnica, Višnja Drenški Lasan, odvjetnica, Nikola Bajto, glavni urednik Novosti, Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala, novinar Index.hr-a Ilko Ćimić i profesor Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Na kraju Okruglog stola pročitane su i preporuke Hrvatskog novinarskog društva u vezi ovakvih vrsta tužbi, koje prenosimo u cjelosti: 

PREPORUKE HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA 

1.Polazeći od toga (i) da se kaznenopravne sankcije propisuju samo za najteže oblike povrede ili ugrožavanja osobnih i društvenih dobara i vrijednosti, ako se njihova zaštita ne može ostvariti bez kaznenopravne prisile, (ii) da se prava osobnosti mogu učinkovito zaštititi raznovrsnim sredstvima građanskopravne zaštite, (iii) da se društveno pogubni „govor mržnje“ kažnjava samo u najtežim slučajevima pozivanja na nasilje i mržnje, smatramo da ne postoje opravdani razlozi za kazneni progon zbog povrede ugleda i časti pojedinaca i drugih pravnih subjekata, pa se zalažemo za dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda.
2.Primarni oblici popravljanja štete trebaju biti objavljivanje ispravka, odgovora ili isprike uklanjanje štetnog članka, utvrđenje neistinitosti sporne informacije, objavljivanje pravomoćne presude i slični oblici popravljanja neimovinske štete. Novčano popravljanje štete treba biti rezervirano samo za iznimne situacije, kada je šteta takve vrste i takvog intenziteta da je nije moguće popraviti na drugačiji način.
3. Visina pravičnih novčanih naknada koje se dosuđuju u medijskim sporovima treba biti usklađena s novčanim iznosima naknade štete koji se dosuđuju u drugim postupcima zbog povrede prava osobnosti.
4. Kažnjavanje novinara i medija ne smije biti svrha sudskih postupaka.
5. Mediji ne bi smjeli odgovarati radi pronošenja informacija koje su u interesu javnosti – primjerice izjava političara, dužnosnika i javnih osoba, kada se radi o stavovima o kojima javnost ima pravo biti informirana.
6. Javne osobe, političari i javne ustanove trebaju pokazivati značajno veći stupanj tolerancije       prema novinarskom izvještavaju i kritičkom propitivanju svojeg javnog djelovanja.
7. Prava na dostojanstvo, čast i ugled ne smiju se tumačiti na način da se radi o apsolutnim         pravima koja ne mogu biti ograničena pravom na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja, s jedne strane, te pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, s druge strane,           jednakovrijedni su na hijerarhijskog ljestvici ljudskih prava. Pravičnu ravnotežu između tih ljudskih prava treba uspostaviti primarno vodeći računa o javnom interesu i „pravu javnosti da zna“.
8. O postupanju novinara i medija u „dobroj vjeri“  treba odlučivati s aspekta javnog interesa i „prava javnosti da zna“, jer su to temeljni kriteriji profesionalnog i odgovornog novinarstva. Pojam „dobre vjere“ u novinarskoj profesiji stoga se nikako ne smije poistovjećivati s pojmom namjere u odnosu na osobu na koju se medijski prilog odnosi.
9. Javni interes, Istina ili osnovani razlog da novinar povjeruje u istinitost informacije koju objavljuje, te komentari, kritike i vrijednosni sudovi utemeljeni na dostatnoj činjeničnoj osnovi, čak i ako su objektivno uvredljivi, moraju biti dostatna obrana novinara i medija u svim sudskim procesima.
10. Potrebna je sustavna i kontinuirana edukacija svih sudionika medijsko-pravnih odnosa – i         sudaca i novinara i odvjetnika.