SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POŽARI
 
Klimatske promjene pogoršavaju šumske požare
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 10.08.2018. - 07:57:43
LONDON - Svakoga ljeta šumski su požari sve su razorniji, a zadnjih tjedana naročito pustoše prostranstva Grčke, Portugala, Španjolske i sjeverne Kalifornije. Znanstvenici objašnjavaju kako globalno zatopljenje pogoršava taj problem.

Naravno, i drugi faktori utječu na sve učestalije i intenzivnije požare, uključujući ljudsko zadiranje u šumska područja i neodgovorno upravljanje šumama.

"Pacijent je već bio bolestan", kaže David Bowman, profesor biologije okoliša na Sveučilištu u Tasmaniji i stručnjak za požare.

"Međutim, klimatske su promjene ubrzale bolest"

Svaki vam vatrogasac može reći kakvi vremenski uvjeti pogoduju razvoju požara: vruće, suho i vjetrovito.

Stoga ne iznenađuje da će upravo u onim tropskim i umjerenom toplim područjima koje su poharali naleti šumskih požara, po klimatskim projekcijama, temperature dodatno rasti, a suše biti učestalije.

"Osim što donose više suhog i vrućeg zraka, klimatske promjene - ubrzavanjem isparavanja i povećanjem suša - također stvaraju više zapaljive ekosustave", kazao je Christopher Williams, šef odjela ekoloških znanosti na Sveučilištu Clark u Massachusettsu.

Na jugu Francuske i Portugala u zadnjih 20 godina bile su tri ili četiri velike suše koje su se u takvom opsegu prethodno pojavljivale samo jednom u stoljeću.

Suho vrijeme znači više usahlih stabala, raslinja i trave - i više loživa za vatru.

"Sve te ekstremno sušne godine stvaraju veliku količinu sasušene biomase", kaže Michael Vennetier, inženjer na francuskom Nacionalnom centru za istraživanje i tehnologiju okoliša i poljoprivredu (IRSTEA).

"To je savršeno zapaljivo".

Da stvari budu gore, nove su se vrste bolje prilagodile poluaridnim uvjetima u svojim staništima.

"Biljke kojima odgovara vlažnost nestale su. Zamijenile su ih zapaljivije biljke koje mogu izdržati suhe uvjete, poput ružmarina, divlje lavande i timijana", dodaje Vennetier.

"Ta promjena se događa prilično brzo".

S porastom količine žive i manje kiše, drveća i grmovi kojima nedostaje vode puštaju korijenje dublje u tlo, kako bi dosegle svaku kap vode za svoje lišće i iglice.

To znači da više nema vlage u zemlji koja bi mogla usporiti nalet požara kroz šumu ili šikaru.

Povijesno gledajući, u umjereno toplim dijelovima sjeverne polutke sezona je požara bila kratka - srpanj i kolovoz.

"Danas se razdoblje osjetljivo na požare proširilo od lipnja do listopada", kazao je Thomas Curt s IRSTEA-e govoreći o prostoru Mediterana.

Za Kaliforniju, koja je tek nedavno izašla iz razdoblja petogodišnje suše, neki stručnjaci kažu kako ondje uopće nema sezone požara - planuti može cijelu godinu.

"Što je toplije, to je više munja", kaže Mike Flannigan, profesor na Sveučilištu Alberta u Kanadi.

"To vodi većem broju požara, posebno u sjevernim predjelima".

Diljem svijeta 95 posto požara prouzročio je čovjek, dodao je.

Uobičajeni obrasci vremena iznad Sjeverne Amerike i Euroazije uvelike ovise o zračnim strujama na velikim visinama - koje nastaju kao rezultat kontrasta između polarnih i ekvatorijalnih tempereatura.

Međutim, globalno je zatopljenje povisilo temperature na Arktiku dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je oslabilo spomenute struje. A to znači da zrak tone i postaje topliji i suši.

"Vatrogasci godinama znaju da je to pogodno za požare"

Klimatske promjene ne samo da povećavaju vjerojatnost izbijanja požara, već povećavaju i njihov intenzitet.

"Ako požar postane preintenizivan - čemu trenutno svjedočimo u Kaliforniji i što smo vidjeli prije nekoliko tjedana u Grčkoj - ne postoji izravna mjera da se požar zaustavi", rekao je Flannigan.

"To je poput pljuvanja na logorsku vatru".

S porastom temperature kukci su se premjestili sjeverno u kanadske borealne šume, putem stvarajući pustoš i ubijanjem drveća.

"Povećanje broja kukaca privremeno povećava zapaljivost šume tako što povećava količinu mrtvog materijala, poput iglica", kaže Williams.

Globalno, šume sadrže 45 posto Zemljina ugljika i upijaju četvrtinu ljudske emisije staklenika.

Međutim, kako šume umiru i gore, dio se ugljika vraća u atmosferu, doprinoseći klimatskim promjenama u začaranom krugu.