SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROJEKCIJE
 
Koliko vrijedi Hrvatska pošta?
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 17.02.2019. - 17:50:00
ZAGREB - Hrvatska pošta jedna je od državnih tvrtki koju bi mirovinci rado kupili. Da su zainteresirani za privatizaciju HP-a komunicirali su u više navrata jer vjeruju da bi se ulaganje u tu kompaniju koja je još uvijek u 100 postotnom vlasništvu države pokazalo isplativim.

Hrvatska pošta pod upravom Ivana Čule ima stabilne rezultate i zadržava tržišne udjele na domaćem tržištu. Prihodi im se kreću oko 1,7 milijardi kuna godišnje, a na kraju godine uz sve troškove i zarade stotinjak milijuna kuna. Iako pismene pošiljke u volumenu stagniraju ili čak i padaju, paketno tržište svake godine raste i tu se vidi prostor za zaradu.

Mirovinski fondovi bi, može se čuti, željeli preuzeti većinski udjel u Hrvatskoj pošti, odnosno paket veći od 50 posto plus jednu dionicu, ali bi uz dogovor o transparentnom upravljanju kompanijom interes opstao i ako bi Vlada odlučila prodati udjel manji od 50 posto. Iako je teško govoriti o veličini transakcije prve procjene vrijednosti govore o tome da HP vrijedi više od dvije milijarde kuna. Naime, kao potencijalna vrijednost u slučaju privatizacije uzima se devet EBITDA, a kako se ona posljednjih godina kretala oko 220 milijuna kuna izračun pokazuje da bi cijela Hrvatska pošta mogla vrijediti oko dvije milijarde kuna, piše Večernji list.

U slučaju da se prodaje većinski paket ta bi ponuda morala biti blago uvećana, ali može se reći da bi Vlada za pola dionica mogla dobiti najmanje milijardu kuna u proračun. U Vladi pak ne razmišljaju o prodaji Hrvatske pošte i nisu o tome razgovarali što znači da od velike transakcije barem u ovoj godini nema ništa. Novi vlasnici HP-u donijeli bi i veći potencijal ulaganja, iako kompanija koja je lani zapošljavala 10.128 radnika već ima veliki četverogodišnji ciklus ulaganja koji će rezultirati realizacijom pola milijarde kuna investicija do kraja 2019. godine.

Obnovljen je vozni park, automatizirane su sortirnice u Splitu i Zagrebu, a započeta je izgradnja novog sortirnog centra u kojeg će se uložiti 350 milijuna kuna. S pozadinom financijski jakog vlasnika mogla bi i jače iskoračiti prema unaprjeđenju poslovanja.

Prema preliminarnim planovima Hrvatska pošta je u prošloj godini ostvarila prihode od 1,7 milijardi kuna, dok u tekućoj godini očekuje rast na 1,77 milijardi kuna. Rashodi se kreću oko 1,6 milijardi kuna, iako su poštarima i vozačima tijekom prošle godine uvećana primanja za 20 posto, a zaposlenici su nagrađeni i uplatama u zatvoreni treći mirovinski stup. Pregovori o zračnim lukama Na popisu željenih investicija mirovinskih fondova su godinama i Hrvatska elektroprivreda i autoceste, međutim Vlada zasad nema namjeru prodavati HEP, a nakon restrukturiranja duga ni monetizirati autoceste.

Ipak, oko prodaje zračnih luka koje su i dalje u državnom vlasništvu poput Splita, Osijeka, Pule, Krka, Zadra ili Dubrovnika vodili su se pregovori i to bi u nekoj perspektivi moglo biti otvoreno za ulaganje mirovinskih fondova. Mirovincima su zanimljivi i projekti obnovljivih izvora energije, na kojima prinose dižu i državni poticaji.

Ta opcija po kojoj bi buduće štediše zarađivale na poticajima države zapravo bi stvorila sinergiju troškova države i direktnih prihoda njenih građana. Sustav obveznih mirovinskih fondova upravlja imovinom koja se popela iznad 98 milijardi kuna. Novim zakonskim propisima povećao se potencijal ulaganja pa mirovinci u infrastrukturu mogu uložiti i do 30 milijardi kuna. Zasad pak imaju nešto više od devet milijardi kuna uloženo u domaće dionice, što dokazuje neiskorišten potencijal najvećeg institucionalnog ulagača kojeg imamo u zemlji. Država bi mogla puno bolje iskoristiti taj ogroman novac za novi privatizacijski ciklus tvrtki koje se nisu od strateškog interesa.

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.