SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
LOŠI KREDITI
 
Korporativni krediti i dalje problematični
Autor/izvor: PBZ analize
Datum objave: 12.03.2019. - 08:14:34
ANALIZA - Osnažen ekonomskim rastom, poboljšanjem tržišta rada i rastom novih plasmana, padajući je trend udjela B i C kredita u kreditnom portfelju banaka nastavljen u četvrtom tromjesečju 2018. godine, no nešto blažim tempom nego kvartal ranije zbog usporavanja dinamike prodaje problematičnih plasmana te kvarenja portfelja pojedinih djelatnosti. 

U četvrtom su tromjesečju banke prodale bruto potraživanja (financijska imovina po amortiziranom trošku) u visini 1,1 mlrd kn, 51,8% manje nego u trećem tromjesečju, od toga 0,6 mlrd kn potraživanja od stanovništva te 0,5 mlrd kn od nefinancijskih društava (37,7%, odnosno -73,7% na tromjesečnoj razini).

Znatno niži volumeni prodaje rezultirali su kvartalnim padom udjela B i C kredita u ukupnima za 0,4 p.b. (-0,9 p.b. u prethodnom kvartalu) na 9,8%. Udio B i C kredita u kreditima nefinancijskim društvima smanjen je za tek 0,1 p.b. kako je poboljšanje kvalitete u većini djelatnosti (građevinarstvo -3,1 p.b. na 44,6%, trgovina -0,9 p.b. na 16,5%, smještaj, priprema i usluživanje hrane -0,1 p.b. na 8,9%, stručne, znanstvene i tehničke -8,2 p.b. na 18,8%, ostale djelatnosti -2,7 p.b. na 32,1%) jedva uspjelo nadoknaditi snažno pogoršanje udjela u problemima opterećenoj prerađivačkoj industriji (4,0 p.b. na 19,5%) i poljoprivredi (6,6 p.b. na 15,4%). 

Istovremeno, kvaliteta kredita stanovništvu bilježi znatnije poboljšanje i pad udjela od 0,8 p.b. na kvartalnoj razini (na 6,6%). Pri tome se udio u stambenim kreditima spustio za 0,5 p.b. na 5,0%, u gotovinskim za 0,6 p.b. na 5,3%, prekoračenja bilježe stagnaciju na razini od 6,0%, a ostali krediti zamjetan pad od 3,6 p.b. na 22,9%. 

I dok se udio loših kredita kod kućanstava nastavio postupno približavati razinama s početka krize, pokazatelji korporativnog portfelja i dalje su znatno iznad razina zabilježenih pred desetak godina. 

Potonje pokazuje da ekonomski i kreditni rast nisu sami po sebi dovoljni za sanaciju loših kredita, već je potrebno uložiti dodatne napore radi rješavanja sustavnih prepreka kako bi se procesi ubrzali, poput mjera koje predlaže EK1 u okviru provedbe Akcijskog plana Vijeća za rješavanje problema loših kredita u Europi (učinkovitiji i predvidljivi okviri restrukturiranja, nesolventnosti i naplate duga, razvoj sekundarnih tržišta, uspostava transakcijske platforme za loše kredite na razini EU i sl.). 

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.