SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
LOŠI KREDITI
 
Krajem rujna udio loših kredita 12,51 posto
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 30.11.2017. - 14:11:18
ZAGREB - Trend pada udjela tzv. loših kredita nastavljen je i u trećem tromjesečju ove godine te je krajem rujna pao ispod 13 posto, na 12,51 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Udio loših kredita tako je u odnosu na kraj lipnja ove godine smanjen za 0,65 postotnih bodova, a na godišnjoj razini za 2,14 postotnih bodova.

Po podacima središnje banke (prema metodologiji ESA 2010), krajem rujna ove godine banke su imale plasiranih ukupno 259,9 milijardi kuna kredita od čega je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita bio iznos od 32,5 milijardi kuna, što je udio od 12,51 posto u ukupnim kreditima.
Statistika HNB-a, također, pokazuje da udio loših kredita pada gotovo neprestano od sredine 2015. godine, kada je zabilježen i najveći udio od 17,34 posto. Izuzetak je jedino prvo tromjesečje ove godine kada je zabilježen blagi rast, s 13,8 posto krajem 2016. godine na 13,91 posto krajem ožujka ove godine. Krajem lipnja taj je udio iznosio 13,16 posto.

Pad tzv. loših kredita iz središnje banke u svojim publikacijama uz ostalo objašnjavaju i rastom aktivnosti rješavanja nenaplativih kredita, osobito putem prodaja potraživanja. 

Po najnovijim podacima HNB-a, u prvih je devet mjeseci ove godine prodano ukupno gotovo 5,3 milijarde kuna potraživanja, a kupoprodajna je cijena 1,28 milijardi kuna.
Podaci središnje banke o kvaliteti kredita po sektorima pokazuju da nefinancijska društva odnosno poduzeća i dalje imaju znatno veće probleme sa servisiranjem svojih kreditnih obveza te da je upitna naplata svake četvrte kune njihovih kredita. Krajem rujna ove godine od ukupno 84,6 milijardi kuna kredita poduzećima u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih bio je iznos od 21,9 milijardi kuna, što je udjel od 25,92 posto. 

Daleko je najteža situacija kod kredita građevinskom sektoru, gdje udio loših kredita iznosi visokih 62,97 posto - od 8,7 milijardi kuna kredita koje su banke plasirale tom sektoru upitna je naplata 5,5 milijardi kuna.

Visoke udjele loših kredita imaju i poslovanje nekretninama (33,69 posto),  sektori trgovine (25,48 posto), stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (24,32 posto), informacije i komunikacije (22,95 posto) te prerađivačka industrija (22,87 posto).

Kod građana je udio rizičnih kredita krajem rujna iznosio 8,77 posto - od 113,5 milijardi kuna kredita građanima iznos od 9,9 milijardi kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.

Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita. Krajem rujna ti su krediti iznosili 47,3 milijarde kuna, a upitna je naplata 6,5 posto tog iznosa ili 3,1 milijarda kuna. 

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 42,5 milijardi kuna, a krajem rujna kod tih je kredita udio loših bio 6,29 posto, što je iznos od oko 2,7 milijardi kuna. 

Visoka rizičnost naplate kredita od građana pokazuje se kod ostalih kredita, gdje udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih krajem rujna iznosi 33,41 posto, te kod hipotekarnih kredita, gdje je udio loših 28,27 posto. 

Najmanje su rizični krediti po kreditnim karticama - od ukupno 3,5 milijardi kuna kredita udio loših je 2,46 posto, što je iznos od 99,8 milijuna kuna.  Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju izrazit pad iznosa kredita u švicarskim francima, što je posljedica konverzije tih kredita, ali i izuzetno visoku rizičnost preostalih kredita u francima.

Naime, krajem rujna ukupni su krediti vezani uz švicarskih franak iznosili 1,8 milijardi kuna, ali pritom je upitna naplata čak 65,43 posto tog iznosa odnosno 1,2 milijarde kuna. 

Građani su krajem rujna imali 1,1 milijardu kuna kredita vezanih uz švicarski franak, od čega je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih iznos od 725,5 milijuna kuna, što je udjel od 64,34 posto.
Još veći je udjel loših kredita vezanih uz švicarac kod poduzeća i iznosi 81,55 posto. Naime, od 522,5 milijuna kuna kredita vezanih uz švicarski franak poduzeća imaju problema s otplatom iznosa od 426,1 milijun kuna. 

Kod kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule udio loših kredita je 11,86 posto, odnosno od ukupno 96,1 milijardu kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 11,4 milijarde kuna. 
Najviše je kredita krajem rujna bilo vezano uz euro, ukupno 159,1 milijardu kuna, od čega je upitna naplata 19,4 milijarde kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz euro udio od 12,2 posto.