SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZADUŽENOST
 
Krajem svibnja bruto inozemni dug gotovo 40,3 mlrd. eura
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 06.09.2019. - 18:44:46
ANALIZA - Krajem svibnja bruto inozemni dug Hrvatske porastao je na 40,3 mlrd. eura što je za 322,6 mil. eura ili 0,8% više u odnosu na travanj 2019. 

U odnosu na kraj 2018. bruto inozemni dug viši je za 1,4 mlrd. eura ili 3,7%. Posljedica je pogoršanja inozemne pozicije kreditnih institucija (za 742,3 mil. eura ili 1,3%) te rasta inozemnog duga središnje banke za 962,6 mil. eura 1,4 mlrd. eura. Uz blagi rast bruto inozemnog duga države (za 0,9%) ostali domaći sektori smanjili su svoje bruto obveze.

Uz sporadične iznimke (u lipnju 2018. te veljači 2019) smanjivanje bruto inozemnog duga na godišnjoj razini traje od kraja 2015. Pri tome najveći doprinos smanjenju vanjskog duga dolazi od smanjenja vanjske zaduženosti javnog sektora. Krajem svibnja bruto inozemni dug sektora opće države iznosio je 13,8 mlrd. eura što je za 512,2 mil. eura (-3,6%) niže u odnosu na isti mjesec 2018. Razborita fiskalna politika doprinijela je smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu.

Nastavljeno je i razduživanje ostalih domaćih sektora čiji se bruto inozemni dug krajem svibnja spustio na 13 mlrd. eura (-3,%) nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. Navedena kretanja najvećim su dijelom rezultat razduživanja u segmentu privatnih poduzeća čiji se bruto inozemni dug krajem svibnja spustio na 9,4 mlrd. eura (2,5% niže u odnosu na svibanj 2018.) Pri tome je smanjen i udio bruto inozemnog duga ostalih domaćih sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu što odražava nastavak smanjenja inozemne zaduženosti kroz supstituciju kunskim kreditima kod domaćih banaka.

S druge strane, nastavljen je porast zaduživanja financijskog sektora tj. domaćih banaka. U promatranom segmentu bruto inozemni dug je krajem svibnja iznosio 4,8 mlrd. eura (%2B18% u odnosu na svibanj 2018. te 18,2% u odnosu na kraj 2018.). Ponovni rast zaduživanja bankarskog sektora koji je započeo krajem 2018. rezultat je ponovo rastuće potražnje za kreditima.

Objava statistike za lipanj mogla bi potvrditi privremeni rast obveza središnje države prema inozemnim vjerovnicima. Naime, država je u lipnju na europskom tržištu izdala 1,5 mlrd. eura desetogodišnjih euroobveznica čija sredstva će biti iskorištena za namiru dospijeća međunarodne obveznice denominirane u dolarima u studenom (1,5 mlrd. dolara).