SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TREND
 
Krediti stanovništvu u 2016. smanjeni 5,5%
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 17.02.2017. - 09:57:57
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti sektoru stanovništva krajem prosinca prošle godine iznosili su 117,6 mlrd. kuna. 

Uz blagi mjesečni pad od 467 mil. kuna (0,4%) ukupni krediti stanovništvu nastavili su s padom na godišnjoj razini, koji traje od srpnja 2015., te su u odnosu na prosinac 2015. niži za 6,9 mlrd. kuna ili 5,5%. Potonje je snažno podržano učincima CHF konverzije, na što upućuju i podaci o kretanju stambenih kredita koji ujedno čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu (45%). Krajem prosinca kunska protuvrijednost ukupnih stambenih kredita iznosila je 52,5 mlrd. kuna što je 129 mil. kuna više nego koncem studenog (mjesečni rast od 0,2%). Na godišnjoj razini je nastavljen trend pada te je vrijednost stambenih kredita stanovništvu niža za 6,6 mlrd. kuna u odnosu na isti mjesec lani (11,1%).

Nakon postupka CHF konverzije, od konca 2015. godine prisutan je snažan trend rastućeg udjela stambenih kredita vezanih uz euro dok istovremeno krediti vezani za švicarski franak bilježe snažan pad. Prema podacima HNB-a sektor kućanstava je početkom 2015. godine imao 23,1 mlrd. kuna kredita vezanih uz CHF, što je bilo gotovo 18% ukupne kreditne zaduženosti promatranog sektora (i 36% udjela u ukupnim stambenim kreditima).

Nakon što je započela konverzija (krajem rujna 2015. godine), zaduženost kućanstava u švicarskim francima počela je opadati te je u prosincu 2016. godine konverzija gotovo i potpuno završena (ostalo je 1,4 mlrd. kuna kredita vezanih uz franak odnosno tek 1,2% ukupne zaduženosti ovoga sektora). Tako su krajem prosinca 2016. ukupni stambeni VK krediti vezani za euro iznosili 40,5 mlrd. kuna što je za 4,7 mlrd. kuna više nego u istom mjesecu lani (godišnji rast od 13,2%).

Obzirom da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom), čineći udio od gotovo 60%, jačanje kune u odnosu na euro i franak (za 1,3% odnosno 0,7% godišnje) dodatno je utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti.

Promatrajući distribuciju kredita kreditnih institucija prema namjeni, zamjećuje se godišnji pad svih vrsta kredita (potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima), s izuzetkom gotovinskih nenamjenskih kredita. Naime, gotovinski krediti s udjelom od 35% čine drugo mjesto u strukturi ukupnih kredita stanovništvu te su u prosincu porasli na 40,7 mlrd. kuna. Uz blagi mjesečni pad za 0,4% u odnosu na kraj 2015. viši su za 953,5 mil. kuna (rast od 2,4%).

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.