SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
VLADA
 
Loša priprema zakona glavni razlog Plenkovićevog odustajanja od ključnih projekata
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 16.08.2017. - 11:10:04
ZAGREB - Tjedne u špici turističke sezone, pa tako i godišnjih odmora, Vlada Republike Hrvatske provela je u znaku odustanaka od nekih svojih najvažnijih projekata. 

Ili, u najmanju ruku, njihova odgađanja: takav je bio slučaj sa zakonskim oporezivanjem nekretnina, kao i s uvođenjem skuplje inspekcije na uvoz poljoprivrednih proizvoda. Nešto ranije, pak, vlada premijera Andreja Plenkovića slično se ponijela s planom otkupa dionica Ine od mađarskog Mola, a što je pred izbore isticala kao jedan od svojih glavnih ekonomsko-političkih prioriteta.

Uzmicanje ne mora automatski biti pokazatelj nesposobnosti ili neznanja, naravno, kao niti generalne nekvalitete projekata, pa smo se za preciznije tumačenje obratili poznavateljima hrvatske političke scene. O čemu je riječ, dakle, kad govorimo o neobičnim laviranjima u pozicioniranju ove vlade?

„Ipak su to dosta različiti slučajevi i mehanizmi, pa sugeriram da se ne svode pod isti nazivnik odustajanja. Mislim da ćemo ih bolje razumjeti ako ih promotrimo odvojeno“, smatra politolog Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji odmah dodaje da je slučaj Ine najjednostavniji, jer se po njemu očito radi o – potpunoj nepripremljenosti.

„Za razliku od toga, u projektu oporezivanja nekretnina vlada se ipak pripremila, mada možemo raspravljati o samom modelu. No premijer se prepao pada javne podrške, pod dojmom razmjerno agresivne kampanje nekih interesnih skupina. Konačno, u primjeru poljoprivredne politike na djelu je bila ad hoc reakcija. Presudila je reakcija susjednih zemalja, pa se inspekciji presudilo odozgor, tamo gdje se o tome nije dotad vjerojatno ništa ni znalo. No treba reći da je odustajanja u nizovima bilo i među ranijim hrvatskim vladama i premijerima, npr. u doba Sanadera i Milanovića“, podsjetio nas je Čular.

Po njegovu razmišljanju, političari ne bi smjeli djelovati u toj mjeri reaktivno prema javnosti ili tobožnjoj javnosti. Povrh toga, često se niti ne zna što misli veći dio javnosti, pa se odlučuje na temelju dirigiranih medijskih kampanja koje pojačavaju dojam otpora. Čular navodi kako su ranije ankete pokazale da većina građana smatra da je Zakon o nekretninama potreban, u smjeru socijalno-osjetljive fiskalne politike:

„Ali sad su jedna stranka i jedna udruga, uz pomoć nekih medija, okrenuli odnose naglavce. A prava politika bi nekad morala ići, hrabro i promišljeno, mimo takvih pritisaka. No zadnji kojeg pamtimo u tom svjetlu bio je Slavko Linić i njegov projekt fiskalizacije.“

S druge strane, ekonomski konzultant Žarko Primorac u spomenuta tri slučaja nalazi najmanje dvije zajedničke odlike. 

„Prvo, ova vlada u ozbiljne projekte ulazi, ili ih barem najavljuje, bez potrebne pripreme i analize svih relevantnih pretpostavki, uvjeta i efekata. I drugo“, nastavlja on, „ti slučajevi pokazuju da nema dovoljne koordinacije i suglasnosti oko važnih pitanja u samoj vladi. Što se toga tiče, neobično je da pojedini ministri najave određene projekte, a onda ih sam premijer demantira, a da ni ne napomene da je to usuglašeno u vladi i njezinim tijelima. U nedjelju je opet na TV-u ministar Goran Marić najavio da se nastavljaju pripreme poreza na nekretnine što dalje zbunjuje javnost.“

Prema stajalištu Primorca, najava otkupa Molova udjela u Ini je ishitren potez koji će se teško ostvariti, a naš sugovornik to, inače, procjenjuje s pozicije bivšeg člana Nadzornog odbora Mol Grupe. O porezu na nekretnine on ne razmišlja negativno, ali poručuje da mu je potrebna detaljnija priprema, s tim da se ne smije povećati ukupno porezno opterećenje. Stroža i skuplja inspekcija mu se čini dobro namjerenom, ali i neiskoordiniranom, pa je čitav projekt zapeo uslijed zadiranja u razne interese. „Ne samo naših susjeda, nego i stanovitih domaćih monopola“, dodao je Žarko Primorac za DW.

Umjesto zaključka, bilježimo objašnjenje Gorana Čulara na pitanje – što je presudilo tako naglom intenziviranju odustajanja vlade od već plasiranih odluka?

„Primijetili ste“, odgovara Čular, „da premijer inzistira na ponovljenim tvrdnjama kako je njegova odluka o neraspisivanju novih izbora proljetos bila ispravna. Sad se pokazuje, međutim, da to podrazumijeva i povelika strukturna ograničenja i slabosti. Takva vlada čuva mandat, no nije u stanju ništa dovesti u pitanje, i svaka ustrajnost može joj se pretvoriti u fatalni neuspjeh.“

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.