SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
OGRANIČENI DOMETI
 
Lovrinčević: Svi su nam kanali rasta ograničeni osim povlačenja sredstava iz EU fondova
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 26.11.2017. - 09:42:16
ZAGREB - Eurozona stvara nova radna mjesta brzinom koja nije zabilježena u ovom tisućljeću, optimistično je ovoga tjedna napisao poslovni dnevnik Financial Times. 

Novi val optimizma došao je iz Francuske kojoj je ovogodišnja stopa rasta veća od 2 posto omogućila da potisne Veliku Britaniju s pozicije pete najveće svjetske ekonomije, piše Večernji list.

– Poslovanje širom eurozone cvate najbrže od dot.com razdoblja s prijelaza stoljeća, prokomentirao je Chris Williamson, glavni ekonomist londonske tvrtke Markit koja prati ulagačku klimu na osnovi širokog broja poslovnih aktivnosti u proizvodnji i uslugama.

Njihov indeks menadžera nabave u studenome je porastao na 57,5, što je najviša razina u zadnjih šest godina, i to većim dijelom zahvaljujući tome što pršte narudžbe u industriji. Sve iznad 50 pokazuje ekspanziju ekonomije, a pozitivan poslovni ciklus potiče i optimizam potrošača unutar Europske unije koji je na najvećoj razini u zadnjih 17 godina! 

– U Europi se sa zakašnjenjem od dvije i pol godine preslikava situacija iz Amerike. Tek sad vidimo učinak monetarnih poticaja koji su se konačno počeli prelijevati i na zaposlenost – prokomentirao je Željko Lovrinčević, istraživač Ekonomskog instituta. Većina europskih zemalja raste kroz domaću potražnju, ali Lovrinčević uočava da se nisu razmahale investicije privatnog sektora ni u EU, što pojedine zemlje pokušavaju nadomjestiti kroz javne investicije. Izuzetak je Njemačka, gdje investicije i izvoz, a ne potrošnja građana ili države, čine okosnicu rasta tamošnje privrede. 

– Privatni sektor EU ostao je opterećen lošim kreditima, a kod nas je problem starih dugova i sporog izlaska loših tvrtki s tržišta još izraženiji – kaže Lovrinčević. 
Europski analitičari vjeruju da će za EU četvrti ovogodišnji kvartal biti odličan te se i za bogate europske ekonomije predviđaju stope rasta veće od dva posto, dok većina postsocijalističkih zemalja raste upola brže, a Rumunjska je brža čak i od Kine u najboljim godinama. 

– Rast europske ekonomije dobar je za hrvatski izvoz i turizam, ali to nije dovoljno. Mi nismo riješili svoje strukturne probleme, nego smo ih samo zaboravili – komentira Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, koji zasluge za robustan rast europskog gospodarstva također pripisuje politici niskih kamatnih stopa. 

Ista je ta politika omogućila i hrvatskoj državi da se, primjerice, na inozemnim tržištima prošli tjedan zaduži ispod 3 posto na rok od 12 godina, ili pak da kod kuće posudi 5,8 milijardi kuna (nuđeno joj je 11 milijardi!) za manje od 2 posto, odnosno 1,75! Povoljno, ima li se na umu cijena hrvatskog duga otprije nekoliko godina, no loše u usporedbi s ostalim državama koje do kapitala dolaze uz kamatu nižu od jedan posto. 

– Mi ćemo i u ovom razdobljU ubrzati relativno zaostajanje za ostalim državama – kaže Lovrinčević. 

Investicije privatnog sektora su skromne, a država zbog deficita i javnog duga ne može povećavati javne investicije. 

– Svi su nam kanali rasta ograničeni osim povlačenja sredstava iz EU fondova – zaključuje Lovrinčević. 

No, administracija je podbacila i na tom polju pa je premijer Andrej Plenković za idući tjedan najavio poseban sastanak u Vladi sa svojim ministrima o reformskom paketu i problemima koje prati povlačenje sredstava iz EU fondova!