SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NAJAVE
 
Magazin Večernjeg lista o povijesti međusobnih odnosa Hrvata i Srba
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 18.06.2017. - 11:50:06
ZAGREB - Magazin Večernjeg lista je u prodaji u ponedjeljka na svim kioscima,  a bavi se odnosom Hrvata i Srba. Zanimljivo i odmjereno izdanje, a u moru medijskih bizarnosti ovo je svakako zanimljiv izdavački pothvat. 

Temelji reforme suvremenog srpskog pisma nisu nastali u Srbiji već u Hrvatskoj, a Josipa Jelačića za bana ustoličio je 1848. pravoslavni patrijarh Josif Rajačić. Te dvije, dosad široj javnosti malo poznate činjenice, oslikavaju prožetost u vjekovnim odnosima hrvatske i srpske nacije, a bit će objavljene u ponedjeljak u posebnom magazinskom izdanju Večernjeg lista pod nazivom Hrvati i Srbi – povijest međusobnih odnosa.

Magazin na 132 stranice bavi se višestoljetnim odnosom dvaju naroda – od dolaska na ove prostore do današnjih dana. Odnos Hrvata i Srba determiniran je povijesnim okolnostima, odlukama političkih vođa, ali i događajima od kojih su mnogi započinjali i odvijali se izvan utjecaja obaju naroda. 

Eksperti Večernjeg lista raščlanjuju faktore koji su utjecali na odnose kroz stoljeća – od njihovih početaka, uspona i padova, te definiraju korijene kasnijih sukoba, ali i pomirenja. Da je danas jezični standard Hrvata i Srba vrlo sličan, te da zasluge za to pripadaju ilirskom pokretu, Ljudevitu Gaju i Vuku Karadžiću, općepoznata je činjenica. Međutim, malo je poznato da prvi reformator srpskog pisma i jezika nije bio Vuk Karadžić nego Srbin iz Hrvatske Sava Mrkalj. Srbi u Hrvatskoj proživjeli su višestoljetni zajednički jezični razvoj s Hrvatima na osnovi zapadnoga novoštokavskog ijekavskog tipa, dakle onih govora koji su osnova suvremenoga hrvatskoga književnog jezika. 
Zanimljivo je da ih u stvaranju standardnog jezika povezuje i Sava Mrkalj, Srbin iz Sjeničaka na Kordunu, koji je jezičnu reformu započeo već 1810., znači prije Karadžića, te se smatra Karadžićevim pretečom.

Studirao je i u Zagrebu, a tijekom studija u Pešti napisao je knjižicu u kojoj se zalagao za reformu nerazumljivog pravopisa koji se upotrebljavao u Pravoslavnoj crkvi i književnosti i tražio primjenu fonetskog pisma temeljenog na narodnom jeziku. Zbog svojih je ideja bio izložen progonu crkvenih krugova, i to toliko da se 1817. odrekao svoje grafijsko-ortografske reforme.

Iz Večernjeg lista za 10. srpnja najavljuju prilog "Hrvati i Islam", a onda 10. kolovoza "Hrvati i Masoni".