SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
STOP EUFORIJI
 
Marićev nerealni optimizam
Autor/izvor: SEEbiz / Ekonomski lab
Datum objave: 04.01.2018. - 21:04:50
ANALIZA - Prevelike oscilacije raspoloženja mogu biti pogubne. To je čest slučaj u kulturi koja afirmira normu jednostranog predstavljanja stvari.

Inače je veoma teško sagledavati stvari iz različitih uglova. Lakše je, a često i poželjnije, zauzeti jasan stav. Osobito ako se tim stavom može utjecati.

Kako će utjecati novogodišnja najava ministra financija da će po konačnom obračunu stanja proračuna 2017. Eurostat potvrditi da je Hrvatska u godini za nama ostvarila – suficit?

U novogodišnjoj poruci ministra financija saznali smo da je proračun opće države (to je središnja država, lokalna država, izvanproračunski fondovi poput HZZO i neka državna poduzeća koja ne posluju na tržištu poput HRT-a i HAC-a) u 2017. po prvi put bio u suficitu. U isto vrijeme, rastu plaće i osobna potrošnja.

Slika 1 pokazuje da se osobna potrošnja s 5,7% rasta u studenom u odnosu na studeni 2016. (to je zadnji podatak od prošlog tjedna) neočekivano vratila na stope rasta kakve je bilježila ljetos u jeku turističke sezone. Uzlet potrošnje iznad očekivanja u zadnjem kvartalu 2017. je po svemu sudeći dao doprinos punjenju proračuna i realizaciji manjeg deficita od planiranog (točne podatke još nemamo, ali pretpostavljamo).

Slika 1. Realan promet u trgovini na malo, promjena u odnosu na isti mjesec prethodne godine 2011.-2017.



Izvor: DZS

Ministru Zdravku Mariću piše se u zasluge što je cijelu godinu konzervativno planirao prihode. Neupućeni u polit-ekonomske procese  i interesne skupine stalno su ga napadali zbog preskromnog «planiranja» gospodarskog rasta i prihoda (jer bi onda oni lakše neodgovorno navalili na rashode), no Marić je tom vidu pritiska odolio (iako mu nije bilo lako s obzirom da mu se stolica cijelu godinu tresla zbog Agrokora).

Ovo ne znači da je dobro pogrešno planirati kad se planira manje, a loše kad se planira previše. Pogrešno planiranje je uvijek loše, ali je svaki ministar financija u planiranju državnih financija dužan slijediti načelo opreza jer je društvena cijena pogrešaka konzervativnog planiranja manja od cijene optimizma bez pokrića.
S druge strane, moguće je da je deficit manji od planiranog (rebalansom je planiran deficit od 0,6% BDP-a) i zbog nešto manje realizacije rashoda od planirane. Kako nema detaljnijih podataka (šteta što je ministar trčao brže od statistika pa da se javnost ne može detaljnije upoznati sa stanjem stvari), za sada ne znamo kome se može pripisati kredit za to, ako je toga bilo.

Ohrabren rezultatom, ministar je na Novu Godinu odisao optimizmom i najavio da će se u toku ove godine analizirati mogućnosti nastavka porezne reforme radi novih rasterećenja od 2019. I to je izvrsna vijest.

Ali, to nije tema. Tema je sam ministrov nastup. Iako mu, kao što je rečeno, pripada dio kredita za fiskalni rezultat 2017., ide ga i kritika zbog trijumfalističkog novogodišnjeg nastupa. Prema onome što piše na stranici mfin.hr, ministar uopće nije spomenuo tri stvari:

Hrvatska i dalje plaća kamatnu stopu na 10-godišnji javni dug od oko 2,3% dok Slovenija na primjer plaća manje od 1%, i to ne samo zato što ima euro (utjecaj eura na niže troškove financiranja u prosjeku je manji od 1 postotnog boda). Razlog je i dalje visoka fiskalna ranjivost Hrvatske zbog prevelikog javnog duga i slabe vjerodostojnosti politike u smislu povjerenja kreditora u političare koji zastupaju državu-dužnika. Uskoro će uslijediti popravak kreditnog rejtinga, no rejting će i dalje ostati vrlo nizak.

Da bi se porezna reforma mogla nastaviti (ideja koju svesrdno podržavamo), a javni dug zadržati pod kontrolom tako da se trošak njegova financiranja smanji za još barem 0,7-0,8 postotnih bodova, potrebno je zadržati disciplinu rashodne strane proračuna unatoč gospodarskom rastu. Šteta je što se iz Katančićeve ne čuje više upozorenja o rashodima proračuna.U stvarnosti, disciplina na rashodnoj strani popušta. To se vidjelo već pri planiranju proračuna za 2018. Apetiti su povećani na svim stranama, a ministar financija nema političku moć da zauzda te apetite, pa bi trebao glasnije upozoravati na ozbiljne rizike kojima su hrvatske javne financije i dalje izložene u srednjem i dugom roku.Naposljetku, tu je i nedavna najava uvođenja eura. Ako vlada misli ozbiljno, javni dug kao postotak BDP-a morao bi se smanjivati brže nego što je zacrtano; ne bi se trebalo oslanjati dominantno na efekt grude snijega o čemu smo pisali nedavno. Prava strukturna konsolidacija hrvatskih javnih financija i dalje je moguća samo uz snažnu disciplinu na rashodnoj strani proračuna.

Osim toga, nisu baš svi kratkoročni pokazatelji o stanju gospodarstva bajni. Slika 2 pokazuje indeks industrijske proizvodnje čiji je rast vidljivo usporio te se u studenom (-1,7%) kretao ispod razina zabilježenih u studenom i prosincu 2016. Ti mjeseci 2016. bili su iznimni zbog snažne  akumulacije zaliha gotovih proizvoda pa ovaj minus ne treba prenaglašavati, ali zašto ga ne zabilježiti? I podsjetiti da je naše gospodarstvo neinovativno, i dalje preopterećeno, te prema razini aktivnosti jedino u EU uz grčko koje još uvijek zaostaje za razinama iz 2008. (iako je sada struktura rasta bolja nego tada)?

Slika 2. Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje 2006.-2017., sezonski prilagođeno (2010.=100)




Imajući to u vidu i znajući polit-ekonomsku logiku koja vlada u ovoj zemlji (inherentna sklonost pretjeranom rastu rashoda države u dobrim vremenima i povećanju poreznih i drugih tereta u lošim), ministar Zdravko Marić ne bi trebao raditi kao porte parole samo za dobre vijesti, nego bi trebao iskoristiti svaku priliku da predstavi cjelovitu sliku, temeljito ispuše novogodišnju euforiju i upozori kolege ministre da je dugoročno održiv i zdrav gospodarski rast moguć samo uz fiskalnu odgovornost na rashodnoj strani proračuna, što vrijedi i za dobra vremena.

https://arhivanalitika.hr/blog/ministar-financija-bi-trebao-temeljito-ispuhati-novogodisnju-euforiju/

 
You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.