SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SKICA ZA PORTRET
 
Marshall McLuhan, vizionar našeg doba i "svetac zaštitnik" časopisa Wired
Autor/izvor: Jurica Ilić
Datum objave: 21.07.2017. - 13:44:13
ZAGREB - Ovaj je tekst napisan po sistemu copy/paste i potpuno odgovara onome što je genijalni teoretičar medija Marshall McLuhan pisao još prije šesdesetak godina.

O njemu sam čitao još davnih sedamdesetih godina najprije u znamenitom VUS-u, a kasnije, kad sam radio u nikad ponovljivom magazinu "Start" on je tamo imao status božanstva! Na hrvatski jezik je zasad prevedena knjiga Razumijevanje medija. Danas ga Google slavi svojim dongleom i obilježava tako njegov 106. rođendan. McLuhan je pripadao Torontskoj školi koje je na Sveučilištu u Torontu osnovao Harold Adams Innis, teoretičar političke ekonomije koji je dao velik doprinos proučavanju medija. Osim toga, bavio se istraživanjima koje je kasnije nastavio McLuhan, primjerice promjenama koje su nastale u društvu stare Grčke nakon pojave pisma.Innis je smatrao da je suvremena civilizacija u dubokoj krizi jer mehanizacija u tiskarstvu vodi prema industrijalizaciji što ugrožava usmenu komunikaciju.

Tvrdio da je civilizacija može biti spašena samo ako pronađe ravnotežu između prostora i vremena (odnosno pisma i govora). Na Innisovu teoriju nadovezao se McLuhan koji se zanimao za posljedice razvoja tiskanih medija odnosno pisma. Izrazio se tezom da su mediji "čovjekovi produžeci" po čemu je kasnije postao poznat. McLuhanov antropološki tehnološki determinizam znači da se tehnologija mijenja ljude i prilagođava ih sebi te određuje njihovu komunikaciju. To je, prema njemu, važnije od sadržaja koji se prenosi komunikacijom.

Iz takvih promišljanja nastat će poznata teza - "medij je poruka".Sredinom 1970.-ih slava mu je bila na vrhuncu da bi se nakon toga njegov utjecaj polako gasio. Sedamdesetih godina bio je popularan kao tadašnje rock zvijezde, fotografirao se za naslovnicu prestižnog Newsweeka, intervjuirao ga je Playboy, a posjetili su ga i Beatlesi. Godine 1977. je čak nastupio u filmu Woodyja Allena "Annie Hall" u kojem napornom intelektualcu koji raspravlja o njegovim teorijama kaže: "Ne znate ništa o mom radu". No nakon toga mu opada popularnost, a ulogu u tome su odigrali i McLuhanovi problemi sa zdravljem. Tumor na mozgu je operirao prvi put 1967., a nakon što je 1979. doživio moždani udar bio je ograničen na uporabu svega nekoliko riječi.  Godine1980. Sveučilište u Torontu je zatvorilo Centar za kulturu i tehnologiju jer ga McLuhan nije više mogao voditi. Umro je u snu, zadnjeg dana 1980.

McLuhan je 1951. objavio knjigu Mehanička nevjesta (The Mechanical Bride: Folklore of Industrial Man), a 11 godina kasnije Gutenbergovu galaksiju (The Gutenberg Galaxy).

Godine 1964. objavljuje kultnu knjigu Razumijevanje medija (Understanding Media) nakon koje postaje planetarno popularan. 1967. je objavio knjigu Medium is the Massage: An Inventory of Effects kako bi još jednom naglasio da je medij poruka, a ne samo sadržaj koji se prenosi. Prijevod knjige glasi Medij je masaža. McLuhan se često igrao riječima, a njegova je igra ovaj put išla ne samo u smjeru riječi masaža nego i u suznačju do kojega se dolazi razdvajanjem riječi Mass i AgeMcLuhan je tijekom života, u razdoblju od 1951. do 1977., objavio 12 knjiga Dvije su mu knjige, Zakoni medija: Nova znanost i Globalno selo: Transformacije u svjetskom životu i medijima u 21. stoljeću, objavljene posthumno. Kada je Marshall McLuhan daleke 1964. govorio o svijetu kao globalnom selu i o tome da je sam medij poruka, nitko nije mogao sa sigurnošću predvidjeti da ćemo živjeti na planetu koji ovisi o informacijama - nitko, osim njega samoga.

"Razumijevanje medija" napisano je 20 godina prije osobnih računala i 30 godina prije interneta. No on je već tada tvrdio da mediji donose kraj čovječanstva kakvo smo poznavali i da ćemo morati iznova promisliti društvo u kojem živimo. Danas se njegove teze potvrđuju na svakom koraku, u svim medijima i u svakom kutku svijeta.
Za jedne genijalan i prorok, za druge pop star i kvazi znanstvenik, često tituliran kao osnivač suvremene teorije medija, Marshall McLuhan umro je posljednjeg dana 1980., u osvit digitalnog doba, ali ono što je u nasljeđe ostavio živi intenzivno i danas. McLuhana konzumiramo svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni: globalno selo i medij kao poruka samo su neke od njegovih sintagmi koje su se uvukle u svakodnevni govor i zatrle trag svoga tvorca, postavši same svojom porukom.

Marshall McLuhan, glasoviti društveni teoretičar koji je odredio kulturu šezdesetih godina 20. stoljeća, danas se ponajprije pamti kao autor aforističnog slogana koji je osmislio kako bi objasnio pojavu novog svijeta globalne komunikacije: "Medij je poruka." Pedesetak godina kasnije, McLuhanova predviđanja o svršetku tiskane kulture i usponu "elektroničke međuovisnosti" prerasla su u stvarnost - u određenome smislu i jedinu stvarnost - našeg doba.

Douglas Coupland, čija je kultna knjiga "Generacija X" bila "mcluhanovski" prikaz kulture u fikcionalnoj formi, napisao je sažetu biografiju teoretičara medija koja život i rad čovjeka kojim se bavi tumači iznutra. Kao kanadski sunarodnjak, Coupland je idealni kroničar nevjerojatnog proroka McLuhana čija se vizija globalnog sela - danas poznatog pod nazivom internet - ostvarila u 21. stoljeću. 

Kako to objašnjava sam Coupland, "Marshallov drugi klišej, 'globalno selo', svojevrsna je parafraza činjenice da su elektroničke tehnologije produžetak čovjekova središnjeg živčanog sustava i činjenice da će skupne neuronske poveznice našega planeta stvoriti jedinstvenu amorfnu, konfuznu, polusvjesnu metazajednicu koja funkcionira 24 sata na dan i sedam dana u tjednu." 

Doista se možemo složiti s rečenicom koju McLuhan izgovara u filmu Annie Hall Woodyja Allena iz 1977. godine (a to je ujedno i podnaslov knjige): "Nemate vi pojma o mojemu djelu!", i zato se Coupland u "Marshallu McLuhanu" potrudio da saznamo nešto više.

"Stvar nije tek u tome da Douglas Coupland razumije McLuhana, nego ga je upio i na neuronskoj razini, što mu je omogućilo da ponovno oživi tog mudraca, da s njim razgovara i pleše kao da je živ i dan-danas – što u Couplandovoj čudesnoj, genijalnoj knjizi zapravo i jest. Pročitati knjigu 'Nemate vi pojma o mojemu djelu!' znači svjedočiti spoju kulturalnih vulkanskih umova obilježenih prisnošću koja hipnotizira (i ponekad izaziva jezu)."

Herbert Marshall McLuhan, CC (21. srpanj 1911. – 31. prosinac 1980.) bio je kanadski prosvjetitelj, filozof, znanstvenik, profesor engleske književnosti, književni kritičar, retoričar, i teoretičar komunikacija.  McLuhanovo djelo se smatra jednim od temelja suvremenih medijskih teorija. McLuhan je najpoznatiji kao tvorac izraza "medij je poruka" i "globalno selo". McLuhan je bio jedan od najpoznatijih svjetskih intelektualaca od kraja 1960-ih do svoje smrti, te još uvijek uživa reputaciju uticajne i kontroverzne ličnosti. Deset godina nakon smrti je proglašen "svecem zaštitnikom" časopisa"Wired".

U bivšoj Jugoslaviji o McLuhanu je vrlo kritično pisao Benedictus Schwartz (beogradska "Gledišta" i novosadski "Vidici").(sjećao se Walter Kirn).  Pokojni Joško Martinović ingeniozno je iskoristio igru riječi i McLuhanov slogan "Globalno selo", dajući naslov svojoj vrlo televizičnoj TV emisiji "Globalno sijelo"!